- Shvatanja dizajna - da li je u pitanju umjetnost ili ne - su različita. Navešću riječi Miltona Glejzera, jednog od najznačajnijih svjetskih dizajnera, koji kaže da je "dizajn umjetnost onda kada vam budi pažnju". Nadam se da će vašu pažnju probuditi večerašnja postavka - istakla je ona predstavljajući publici svoj odabir radova 23 crnogorska umjetnika.
- Kada sam dobio poziv od kustoskije Nataše Nikčević, potrudio sam se da odaberem najbolje među radovima iz ranijih faza, ali i plakata koje su nastali u posljednje dvije godine - ispričao je za Portal Analitika diplomac cetinjskog Fakulteta likovnih umjetnosti, Nikola Bada Radonjić, o izazovu koji je imao tokom pripreme za ovu izložbu.
On dodaje kako su ovakvi događaji dobar način da, nakon više godina, na jednom mjestu vidi presjek cjelokupnog opusa svojih kolega - dizajnera.
Darko Mijušković, koji je osnovno i specijalističko znanje iz grafičkog dizajna stekao na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici, precizira kako grafički dizajn "može da utiče na svijest", poput prenošenja određenih poruka.
- Sve je u modernom svijetu vizuelno. Sve se svodi na shvatanje nečega što je nacrtano. Ali, svaki vid umjetnosti može da bude dobar način da se nešto prenese, kaže, izrazi - kaže on.
Adela Zejnilović, magistarka sa FLU na Cetinju, koja je na istom fakultetu danas saradnik u nastavi, jedna je od rijetkih koja se upravo djelima grafičkog dizajna samostalno predstavila podgoričkoj publici prije godinu i po u istom prostoru Galerije "Centar". I ona je saglasna sa Mijuškovićem kako je ova izložba "sjajan način da se kreativci suoče sa onim što su proizvodi njihovog rada".
- Izložba nam govori i da je stanje crnogorskog dizajna sjajno. Ima mnogo mladih, kreativnih ljudi sa sjajnim idejama. Činjenica je i da dosta mladih već po završetku studija radi, da su angažovani i to je dobro. Ali, treba im dati veću pažnju i više ih promovisati. Jer, pitanje je koliko mi, zapravo, "čujemo" danas dizajnere u Crnoj Gori - smatra sagovornica Portala Analitika.
Na pitanje da li je dizajnerima danas lakše da stignu do publike, u odnosu na ostale vizuelne umjetnike, Radonjić nam predočava dva ugla "životne priče" svakog dizajnera.
- Ako govorimo o "art" strani dizajni, od umjetnika se očekuje da da svoj maksimum i lični pečat. S druge strane, kada imate klijenta, morate da napravite presjek njegovih zahtjeva i vašeg senzibiliteta i reakcije na sam zahtjev. Nama jeste jednostavnije da stignemo do publike, jer je medij dostupniji. Ali, vjerujte, mnoge stvari koje uradimo za klijente, nigdje ne pokazujemo, niti potpisujemo. Nadam se da će se to promijeniti u budućnosti - otkriva nam mladi umjetnik.
Mijušković, s druge strane, daje više detalja o "svakodnevnim borbama" koje postoje na relaciji dizajner-klijent.
- Da bi zadovoljstvo postojalo na obije strane, mora da se postigne kompromis. Nekad smo mi više zadovoljni, nekada klijenti... Ali, mi popuštamo više, a ne bi trebalo. Naprotiv, trebalo bi da držimo našu stranu i da što više edukujemo klijente o finalnom radu koji dobijaju od nas. Na kraju, bitno je da oni dobiju kvalitetan rad, a hoće li se to njima svidjeti - manje je bitno - zaključuje ona za Portal Analitika.
Osim radova ovih umjetnika, izložena su i djela koja potpisuju Brigita Antoni, Dejan Batrićević, Bojana Bogavac, Slađana Balić Bogdanović, Zdravko Beli Delibašić, Srđa Dragović, Roman Đuranović, Sandra Đurović, Mišo Joskić, Ana Knežević, Nikola Latković, Ana Matić, Nevena Matijević, Suzana Pajović, Irena Lagator Pejović, Snežana Pupović Karović, Irena Rakčević, Radoje Rakočević, Branka Vujović i Petar Vujović.
K.J.
