Završni detalji morali su da sačekaju mir, ali kada je nova kamera stigla u radnje 1925. godine pod imenom Lajka, bio je to početak novog doba, piše Indipendent.
Lajka, koja se kratko prodavala kao Barnak kamera, bila je fotoaparat koji je mogao da se nosi u džepu i koristi u svakom trenutku. Bila je gotovo nečujna i pružala je maksimum diskrecije. Rukovanje njom bilo je dovoljno jednostavno da mogu da je koriste amateri. Lajka je bila proizvod ogromne inženejrske sofisticiranosti i ingenioznosti, mala revolucija koja je predvidjela današnje hajtek proizvode, uključujući i ajfon.
Zahvaljujući jednostavnosti i kompaktnosti otvorila je put modernoj fotografiji kojoj su bili potrebni brzina, tišina i agilnost, fotožurnalizmu a naročito ratnoj fotografiji ali i modnoj fotografiji.
Da bi obilježili vijek od izmišljanja Lajke, kompanija Leitz objavila je knjigu u koju su stala djela više stotina fotografa koji su koristili svoju Lajku kao "optički produžetak oka", kako je jednom prilikom rekao Anri Kartije Breson.
U knjizi "100 godina Lajke", zastupljeni su snimci Brusa Gildena, Kartije Bresona, Eliota Ervita, Sebastijana Salgada, Vilijama Eglestona i desetak najvećih svjetskih ratnih fotografa.
Lajka je u početku promovisana kao "aparat svog vremena". Do Lajke, kamere su bile ogromne kutije sa tablama koje su morale da se stavljaju i vade, crnom tkaninom koja je išla preko glave fotografa, stalkom za tešku kameru.
Fotografija je u to vrijeme bila umjetnost koja je zamrzavala nešto što je već zamrznuto, jer su modeli strpljivo čekali da izlaganje prođe, umjetnost koja je imitirala slikare pejzaža ili mrtve prirode i čekala da bude priznata kao ozbiljna, klasična umjetnost.
Sa Lajkom, to se promijenilo. Lansiranje aparata 1925. poklopilo se sa ključnim momentima modernističkih pokreta - pojavili su se Bauhaus i Valter Gropijus, Ejzenštajn je prikazao "Oklopnjaču Potemkin", nadrealisti su cvjetali, Velika pariska izložba dizajna otvorena je te godine... Lajka je brzo našla mjesto u srcima mnogih umjetnika, a naročito nadrealiste Kartijea Bresona koji je štafelaj zamijenio fotoaparatom.
Za fotografe obučavane u klasičnoj tradiciji, Lajka je bila trivijalni novitet i igračka, ali su amateri u njoj vidjeli brojne prednosti, uljučujući jednostavnost u korišćenju i lakoću samog aparata.
Danas je Lajka iznenađujuće skup "modni dodatak koji nose rok zvijezde i bankari" vrijedan više od 5.000 funti. Profesionalci se žale na nedostatke i ograničenja novijih modela ali i dalje gunđavo priznaju da je Lajka predivna za korišćenje, da je kvalitetan aparat u koji se može pouzdati.
Prema riječima Kartijea Bresona, koji nikada nije ostavio svoju prvu ljubav: "Lajka je kao dubok, topao poljubac, kao hitac revolvera, kao kauč psihoanalitičara".
Izvor i foto: b92.net
