- Godina zemljišta treba da nas podsjeti na zakone prirode i da nema bogate poljoprivrede bez bogatog zemljišta. Povećenje stočnog fonda pojačava brigu o zemljištu. Sve više zemalja nastoji da zemljište nikad ne bude prazno, da se poslije svake žetve odmah zasije, da se čuva preostala vlaga, da izrastu biljke koje će zemlji vratiti barem onoliko mase koliko je odnijeto prethodnom žetvom. Sve manje se postavlja pitanje ko je vlasnik zemljišta, a sve više da li ga i koliko čuvamo za generacije koje dolaze. Zato se pažnja usmjereva na održivi pristup ekspolataciji koji će omogućiti zadržavanje kvaliteta zemljišta i nakon višegodišnjeg korištenja.
- Uloga zemljišta je višestruka. Zemljište nema glas kojim bi nam ukazalo na trenutno stanje, ali je veliki saveznik u proizvodnji hrane - kazao je generalni direktor FAO, Žoze Gracijano da Silva.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović upozorio je da je "obradivo zemljišta u opasnosti zbog širenja gradova, sječe šuma, neodrživog korišćenja zemljišta, zagađenja, klimatskih promjena, prekomjerne ispaše".
- Degradacija zemljišta danas predstavlja otimanje obradivog zemljišta od budućih generacija. Dodatno, ugrožavamo lanac bezbjednosti hrane kome smo sve više posvećeni u Crnoj Gori - dodao je on.
Iz Ministarstva podsjećaju da je 2002. godine 5. decembar proglašen za Svjetski dan zemljišta, na inicijativu kralja Tajlanda Bumibola Aduldžadeja. Tokom ove godine cilj je podizanje svijesti o važnosti zdravog zemljišta za zdrav život i zalaganje za održivo korišćenje ovog resursa. Međunarodna godina zemljišta će dati kontinuitet u daljem radu, podršci poljoprivrednih gazdinstva. Plan je da se tokom ove godine u svijetu realizuje oko 120 projekata vezanih za zaštitu zemljišta. Sa UNESCO-om će se raditi na Internet mapi koja će davati inovirane podatke o zemljištu.
