Profesorka Erika Rozenberg, biograf i nasljednica Šindlerove supruge, tužila je muzej Memorijalni centar holokausta "Jad Vašem", koji posjeduje dokumenta među kojima su i kopije liste spasenih Jevreja, prenosi Tanjug.
Šindlerova priča najpoznatija je iz filma Stivena Spilberga "Šindlerova lista", u kome je opisano kako se industrijalac polako okreće od svog cilja, ratnog profiterstva, da spase što je moguće više Jevreja.
Zaposliviši jevrejske radnike u fabrici koja je proizvodila dobra potrebna za njemačku ratnu mašineriju, hraneći ih iz sopstvenih fondova i štiteći od snaga SS-a, Šindler je uspio da spase oko 1.200 Jevreja.
Kada se rat završio, ostao je bez para i živio od pomoći zahvalnih preživjelih Jevreja i jevrejskih organizacija.
Dokumenti, o kojima će uskoro raspravljati jerusalimski sud, nađeni su u koferu u jednom stanu koji je pripadao Šindleru, a bio je prenijet u kuću prijatelja u Njemačkoj nakon njegove smrti 1974. godine.
Erika Rozenberg tvrdi da su dokumenti njeni, dok "Jad Vašem" navodi da je to poklon para u čijoj su kući nađeni, piše AFP, a prenose izraelski mediji.
Rozenberg i njen advokat tvrde takođe da je "Jad Vašem" iznio dokumenta iz Njemačke bez dozvole i da je u tome pokušala da ga spriječi 1999. godine.
Navodi "Jad Vašem" su, međutim, drugačiji.
"Šindlerova supruga Emili nikada nije pitala za te materijale. Tek nakon njene smrti ih je njena prijateljica Erika Rozenberg tražila", rekla je portparolka muzeja u "Jad Vašemu" za izraelske medije.
"Vjerujemo da je Šindlerova lista dokument od istorijskog značaja i njeno mjesto je u javnosti. 'Jad Vašem' je legalni vlasnik tih dokumenata i u svako doba je postupao otvoreno i javno", saopštio je muzej.
Bivša članica Kneseta, izraelskog parlamenta, a sada predsjednica Centra organizacija preživjelih u holokaustu, Kolet Avital tvrdi da Rozenberg mora da dokaže da joj je kofer dat, u protivnom ne može da pobjedi u ovom sudskom slučaju.
"Moje je mišljenje da je mjesto takvim dokumentima u muzeju, a ne u privatnim rukama i da se prodaju na aukcijama. Možda se može naći kompromis kao i u ranijim slučajevima (kao što su ukradena umjetnička djela) i ako ona može da dokaže da je zaista vlasnica, da joj se to nadoknadi", rekla je Avital.
Godine 2013. mnogi dokumenti koji su pripadali Šindleru prodati su na aukciji za 122.000 dolara, uključujući i pismo na jednoj strani, koje je on potpisao 22. avgusta 1944, poslatao iz njegove fabrike u Krakovu.
Izvor: rts.rs
