Upitan o smjenama direktora u KBC nakon dolaska novog direktora, Šegrt je odgovorio novinarima da su promjene bile posljedica neadekvatnog i neorganizovanog zdravstvenog sistema.
-Novi direktor KBC-a bira svoj tim, to nije personalna greška i odgovornost nego način funkcionisanja savremenog menadžmenta, ocijenio je on, na pres konferenciji koja je trajalo neuobično dugo za prvo upoznavanje ministra sa novinarima.
A da li nakon direktora u KBC, postoji mogućnost još nekih izmjena na svim nivoima i da li će biti najavljenih disciplinskih postupaka u Bjelopoljskoj bolnici, Šegrt je odgovorio da ministarstvo mora imati adekvatne mehanizme za to, od kojih je jedan, kako je naveo, posjedovanje institucionalne mehanizme kontrole i promjena na vrijeme.
-Načinom izbora direktora na primarnom i sekundarnom nivou, smatram da su ministru zavezane ruke. Ti ljudi postavljaju se konkursom koji raspisuje Upravni odbor, uz saglasnost Ministarstva zdravlja, ocijenio je Šegrt.
Prema njegovim riječima, resorno Ministarstvo nema zakonski nego druge mehanizme pritiska, identifikacije, pravljenje angažmana ili sugestija prema Upravnom odboru, ali je, kako je dodao, Upravni odbor taj koji mijenja, postavlja i razriješava direktore KBC.
-Jedna od promjena u Zakonu biće način promjene mehanizama u zdravstvenom sistema gdje ja mogu personalno da sarađujem sa svakim menadžerom u zdravstvenom sistemu, ali će biti uspostavljene metode koji će evaluirati njihov uspjeh i njihova referentnost po postignutim rezultatima odrediće dužinu saradnje, rekao je Šegrt.
Obaveze koje preuzima, odmah je nagovijestio Šegrt, velike su. Takođe, kako je istakao, niko ga nije primorao, već je dobrovoljno preuzeo kormilo zdravstvenog sistema, koji, svjestan je, ne pruža zadovoljavajući kvalitet građanima. Za to, kaže Šegrt, ne mogu ni čelni ljudi u državi, koji sistem održavaju i finansiraju, biti zadovoljni.
Država izdvaja ogroman novac za finansijsku pomoć, koja je, kako pokazuju rezultati iskorišćavana na neracionalan način. Akumuliranih dugova je 36 miliona. Odgovorniji odnos prema poslu, novcu i resursima jedan od od prioriteta Ministarstva zdravlja u narednom periodu.
-Meni kao novom ministru se nameće da je uloga Ministarstva zdravlja dosta pasivna. Donekle mogu prihavatiti da su institucije države konzervativne i sporohodne, ali ne želim da ministarstvo bude hroničar ili istoričar, koji će samo po urađenom poslu da konstatuje šta se desilo. Lično smatram da ministarstvo mora da ima proaktivnu ulogu i pravi ispravke sistema u hodu, kategoričan je Šegrt.
U zdravstvenom sistemu je trenutno 7.988 zaposlenih, u 18 domova zdravlja, sedam opštih bolnica, tri specijalne bolnice, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i Institutu za javno zdravlje, kao i u Montefarmovim apotekama. Za prvog čovjeka resornog Ministarstva, pitanje da li treba dodatno ulagati u zdravstvo - nije sporno. Međutim, prvo treba konstatovati kakvo ulaganje je potrebno.
-Država želi da dostigne nivo kvaliteta rada u zdrastvenom sistemu i da kroz tehnološku opremljenost pruži bolju zaštitu građanima. Jedini kvalitet uštede je znanje. Ulaganje u znanje je najveća ekonomska ušteda. Mi želimo da promovišemo taj sistem, kazao je Šegrt novinarima koji su imali pregršt pitanja za novog ministra.
U uvodnom izlaganju ministar je konstatovao, kako je kazao, kliničku sliku zdravstvenog sistema. Nakon pravilne dijagnoze, kako je pojasnio, odrediće se i adekvatna terapija.
-Značajna je instituticionalna neadekvatna povezanost na svim nivoima: primarnom, sekundarnom i tercijalnom. Podsjetiću, mi smo imali reformu primarne zdravstvene zaštite i ona je implementirana u kvalitetan informacioni sistem. Međutim, KCCG do danas je i dalje mimo toga sistema. Ako nemate mehanizme kojima dnevno možete da upravljate ili kontrološete administrativni i stručni rad, onda nije čudno što Klinički centar ima veliki problem sa zakazivanjem pregleda. Gužve su ogromne i liste čekanja i nažalost, zbog nedostatka kontrole preko informacionog sistema, izgubljen je princip subordinacije, pojasnio je Šegrt.
Potrošnja ljekova: Prema njegovom sudu, primjetno je neefikasno korišćenje tehnoloških i prostornih kapaciteta. Veliki novac ide na liste čekanja, liječenje van granica Crne Gore i plaćanje dopunskog rada. Uz to, ogromna potrošnja ljekova po glavi stanovnika čini sistem sporijim i nepraktičnim.
-Prema ekonomskoj analizi koju su radili Fond zdravstva i Ministarstvo finansija, mi smo “najbolesnija nacija”, gledano po količini ljekova po glavi stanovnika. Sistem smo koji nekontrolisano i enormno troši na ljekove. Ako se napravi poređenje, unazad četiri godine, vidi se da su finansije za tu oblast uvećane za 100 odsto, pa je potrošnja dokučila blizu 40 miliona, saopštio je ministar.
Za liječenje van granica naše zemlje potroši se oko 10 miliona eura na godišnjem nivou. Sve ove stavke moraće da se koriguju kako bi sistem uopšte i mogao da funkcioniše. Uz to, ne treba ni zanemariti, napominje Šegrt, da su i sami zaposleni u zdravstvu s razlogom nezadovoljni, jer nemaju adekvatnu materijalnu satisfakciju.
-Nije ni čudo da postoji prilično nezadovoljstvo svih u državi zbog zdravstvenog sistema. Zaposleni u zdravstvu nijesu zadovoljni svojim statusom, a pritom se mora pomenuti da više od 90 odsto ljudi radi kvalitetno i odgovorno, a za to nemaju materijalnu satisfakciju. Najviše je nezadovoljan onaj koji organizuje sistem, a to je država. Moj utisak, na osnovu informacija i dokumenata koje posjedujem, i poruka čelnih ljudi je da se na zdrastvu ne štedi, ali da moraju biti rezultati. Što se mene tiče, nemam namjeru za primjenu šok terapije, jer stanje u zdravstvenom sistemu nije za taj nivo, nego će se raditi korak po korak, istakao je ministar.
Bolovanje kao biznis barijera: Prvi korak biće dorada Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja se može od ponedjeljka već naći na zvaničnoj stranici ministarstva, kao i Zakon o osiguranju. Drugi prirotet su smanjenje administrativnih izdataka, poput putnih troškova, i rigoroznija kontrola bolovanja.
-Ono što su analize do sad uradile i para oči žestoko jeste saznanje da su bolovanja postala biznis barijera svakome poslodavcu i enormni trosak Fondu zdravsta. Jer, znate da je svako bolovanje preko 60 dana na teretu zdravtsvenog sistema. Prema tome, tu je neophodan pojačan nadzor i pojačanje odgovornosti, kazao je Šegrt.
Novoizabrani ministar zna da se mora uhvatiti u koštac i sa odlivom sredstava, koji broji oko 10 miliona. Sve to govori o jednom sistemu koji je daleko od odgovornog i kvalitetnog.
-Ako je ocjena kvaliteta 10 miliona odliva sredstava, onda je jasno da mi kvalitetom i organizacijom nijesmo zadovoljili. Mora postojati racionalna potrošnja ljekova, da se radi zakonska modifikacija načina modifikacije esencijalne liste ljekova. Nije namjera da se smanji kvalitet, ali ove enormne potrošnje ćemo pokušati da uvedemo u red, poručio je Šegrt.
Da bi sistem mogao da bude kvalitetan, mora da ima i adekvatan sistem kontrole. To će biti, prema riječima Šegrta, jedna od misija Ministarstva zdravlja.
Dug 36 miliona: Na pitanje novinara kako komentariše nedostatak citostatika na Odjeljenju za onkologiju, Šegrt je odgovorio da se Vlada prije nekoliko mjeseci, kroz Zakon o budžetu, opredijelila za dodatno zaduženje od 36 miliona eura, za akumilirane dugove u zdravstvu. Međutim, taj novac nije prepoznat kao rashod, već kao dohodovna strana, pa je došlo do amdinistrativne greško koja onemogućava da se novac preuzme.
- To je veliki problem bio u reazaciji te namjere. Kroz dvije sjednice Vlade je bilo priče o tome i sad se traži mehanizam kojim će se to realizovati. Sredstva postoje i raspoloženje države postoji, odgovorio je Šegrt dodajući da se nada da će to biti uskoro.
Na opasku zašto su na čelnim funkcijama u zdravstvu stranačke ličnosti, te da li je moguće da na tom mjestu budu ljudi koji nijesu stranački opredijeljeni, Šegrt je rekao da je u Crnoj Gori teško naći nestranačku ličnost, ali da će svakako njegovi izbori govoriti o tome kako se odnosi prema poslu. Za njega je najbitnija stručnost i znanje, prije svega, kao i kompetetnost za obavljanje posla.
