Jedino profesionalno pozorište koje značajan dio svog repertoara posvećuje najmlađoj publici, ovog puta radi komad po čuvenoj pjesmi Aleksandra Puškina. Dobro poznato djelo, dio lektire za osnovne škole, nakon mnogih filmskih, kako igranih tako i animiranih, kao i predstava na scenama širom svijeta, konačno će i Crna Gora imati jednu kojom će, bez sumnje, moći da se pohvali. To su namjere kreativnog i tima Gradskog pozorišta.
- Ona će biti rađena poznatom lutkarskom tehnikom, u takozvanoj "crnoj sobi", a scenografija će prikazivati život mora - ispod i iznad površine vode. "Bajka o ribaru i ribici" biće skoro neverbalna predstava, kako bi bila bliža što širem sloju publike. Takođe, time želimo da olakšamo naše učešće na festivalima van Crne Gore i zajednočkog govornog područja. Mi smo sredina koja njeguje lutkarske predstave i želimo to da dokažemo - istakla je Mrvaljević.
Iako su probe zvanično juče počele, direktorica Gradskog pozorišta podsjetila je da je rad na predstavi u stvari počeo na master-klasu održanom u januaru.
- Sve je počelo još na lutkarskoj radionici koju je reditelj Evgenij Ibragimov tada imao sa našim glumicima. Ali, on će ih podučavati različitim lutkarskim tehnikama i tokom narednih mjesec dana - u neodstatku škole u kojoj bi glumci u Crnoj Gori mogli da steknu takva znanja - precizirala je ona.
Ibragimov, veoma cijenjen reditelj ne samo u Rusiji, već i širom Evrope, o našim prostorima misli sve najbolje.
- Sviđa mi se ovdje, na Balkanu. Ovdje su ljudi koji imaju moj temperament - moji ljudi - i to sam osjetio još kada sam ovdje bio na master-klasu. Vidim vatru u očima ovih glumaca, što je za mene polazna osnova za rad na predstavi. Kada je riječ o samoj predstavi, radićemo mnogo, probati i nalaziti brojna rješenja, i na kraju odabrati najbolja - zaključio je on.
Scenografkinja, kostimografkinja i kreatorka lutaka je Ljudmila Konstantinova Genze, umjenica koja je cijeli radni vijek posvetila upravo pozorištu.
- Ovdje se lijepo osjećam. Tim prije što u Crnoj Gori radim prvi put, i to rusku bajku sa lokalnim elementima. Kada smo počeli da pripremamo bajku, pitala sam reditelja da li želi da to bude prava ruska bajka, ali on je želi da bude "lokalno obojena". Zbog toga je posebno interesantno raditi na ovoj "Bajki o ribaru i ribici".
Podgorička publika već poznaje Zorana Đerića od prošle sezone, kada je rađena lutkarska predstava "Ružno pače". Ovog puta je dramaturg predstave i navodi da je njegov rad specifičan jer se polazi od dobro poznate priče.
- Puškin je jedan od najvažnijih i ruskih i svjetskih pjesnika, pa smo pošli od pretpostavke da je "Bajka o ribaru i ribici" svima poznata. U našoj verziji, nastojaćemo da otkrijemo što se dešavalo prije same bajke, zatim ono što pisac nije otkrio u samom djelu i nagovijestiti što će biti nakon njenog kraja. Predstava je zajednički produkt svih učesnika, a među glumcima nema glavnog lika. Oni će koristiti jezik simbola kako bi priča bila razumljiva i djeci i odraslima. No, predstava će svakako biti namijenjena onoj djeci koja već znaju da čitaju. Vizuelno, biće ovo atraktivna predstava sa različitim vrstama animacije - ispričao je Đerić.
Uz njih, kreativni tim predstave čine još kompozitor Nikolaj Jakimov i dizajner svjetla Igor Fomin, kao i asistent reditelja glumac Gradskog pozorišta Davor Dragojević.
Katarina Krek, sa kojom glumački ansambl još čine Branka Femić, Jelena Simić, Dijana Dragojević, Smiljana Martinović, Pavle Ilić i Sejfo Seferović, podsjetila je na svoje impresije radionice kojoj je prisustvala u januaru.
- Lutkarstvo oplemeni glumca. Obogati ga novom vještinom. A nakon više lutkarskih predstava gdje smo se dominantno oslanjali na reditelja, sada smo konačno u prilici da stvaramo proizvod koji je rezultat ideja poteklih od svih nas - istakla je Krek i dodala da je njen cilj uvijek "veliki osmjeh na licu svih, i glumaca i publike".
"Bajka o ribaru i ribici" posljednja je premijera sezone na izmaku, za čije je sufinansiranje je Gradsko pozorište dobilo 4.000 eura na osnovu Konkursa Ministarstva kulture o sufinansiranju programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stavralaštva u 2015. godini.
K.J.
