Najveći oružani sukob u istoriji trajao je šest godina i odnio preko 70 miliona života i na strani Savezničkih sila i na strani Osovine. Sa jedne strane Staljin, Ruzvelt i Truman, a sa druge Hitler, Musolini i car Hirohito obilježili su najvažniji događaj u istoriji koji i danas iza sebe ostavlja niz pitanja.
Nacistička Njemačka je u svoje pohode krenula 1939. godine i brzo je u tome napredovala. Svaki pokušaj Saveznika da se obračuna završavao se bezuspješno što se vidjelo kada je bombardovana Jugoslavija, još jedna od saveznica, aprila 1941. godine.
Ključna prekretnica bio je ulazak SAD-a u rat, kao i bitka za Staljingrad. Iako su borbe trajale skoro šest mjeseci, Crvena armija je uspjela da opkoli naciste i povrati ovaj grad.
Poraz Njemaca kod Staljingarada natjerao ih je na povlačenje preko Kavkaza, ali je imao i duboke političke posljedice.
Ipak, konačan preokret uslijedio je 1944. godine. U junu su Savezničke snage krenule da se iskrcavaju u Normandiju, odakle je trebalo da krenu u oslobađanje Evrope od nacista.
Bitka za Normandiju je trajala dva mjeseca, a na strani Saveznika učestvovali su i SAD, Kanada i Velika Britanija, a okončana je 30. avgusta 1944. godine.
Krajem 1944. godine Njemačka je ostala bez saveznika, a i njena teritorija je bila načeta, ali je Hitler i dalje vjerovao u pobjedu. Međutim, gubici koje je Hitler pretrpio u Ardenima omogućili su saveznicima prodiranje u srce Njemačke.
Već u aprilu 1945. sovjetske i američke trupe presjekle su Njemačku na pola, počinje "Berlinska bitka", Hitler je izvšio samoubistvo, a Berlin je pao 2. maja.
U Remsu, glavnom gradu francuske oblasti Šampanje, 7. maja 1945. potpisan je dokument o bezuslovnoj kapitulaciji Njemačke, a njemački feldmaršal potpisao je 8. maja (9. maja po moskovskom vremenu) u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svjetskog rata.
Iako su borbe trajale i nekoliko dana nakon što je potpisan mir, veći sukobi i razaranja nijesu se ponovili.
Drugi svjetski rat je sa sobom donio neke nove riječi, genocid, holokaust, atomske bombe, ali 70 godina nakon toga, 9. maj se širom svijeta proslavlja nizom manifestacija.
Oči javnosti uprte se u Rusiju, koja će Dan pobjede obilježiti vojnom paradom na kojoj će prisustvovati veliki broj svjetskih lidera.
Međutim, značaj parade je i u sagledavanju odnosa Zapad - Istok jer će paradu, zbog sukoba u Ukrajini, bojkotovati zapadni lideri.
Zapadni lideri su odbili poziv u Moskvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, a samo će se u prijestonici Rusije naći njemačka kancelarka Angela Merkel, ali narednog dana, 10. maja. Merkelova i Putin će zajedno tog dana položiti vijenac na grob Neznanom junaku u Moskvi.
Velika Britanija, SAD, Njemačka, Francuska, Australija, Kanada neće učestvovati na paradi, ali će se u Moskvi naći lideri Kine, Indije i Kube, Makedonije i Srbije.
Najočiglednija tačka sporenja svakako je ukrajinska kriza, ali njoj je prethodila čitava decenija zahlađenja odnosa Moskve i Vašingtona, što je dovelo do toga da se današnje stanje smatra veoma sličnim, ako ne i jednakim hladnoratovskim odnosima.
Ukupno će na paradi prisustvovati oko 30 šefova država i vlada, lider Vijetnama, generalni sekretar UN-a Ban ki-Mun i mnogi drugi, a kako je ranije bilo najavljeno paradi je trebalo da prisustvuje i lider Sjeverne Koreje Kim Džong-un, ali je prošle nedjelje objavljeno da se to ipak neće dogoditi.
Očekuje se dolazak predsjednika većine bivših sovjetskih republika koje su stekle nezavisnost 1991, izuzev predsjednika Gruzije i Ukrajine, koje su ratovale s Rusijom, te su u hladnim odnosima s Kremljom.
Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Đinping, čije zemlje su imale najveće ljudske žrtve tokom Drugog svjetskog rata, istakli su svoje prijateljstvo uoči proslave.
"U tom ratu naše zemlje podnijele su najveće gubitke. Zato smo protiv svakog pokušaja falsifikovanja istorije... rehabilitacije fašizma ili militarizma", rekao je ruski predsjednik poslije sastanka sa svojim kineskim kolegom.
Si Đinping je rekao da će se kineski narod uvijek sjećati istorije i uvijek biti protiv njenog falsifikovanja.
Kineski vođa je pohvalio čvrsto prijateljstvo dvije zemlje "nastalo u sukobima" Drugog svjetskog rata dok se Rusija borila protiv Njemaca, a Kina suprotstavljala agresiji Japana.
Sovjetski Savez čiji je Ruska Federacija nasljednica, izgubio je najmanje 25 milona ljudi za vrijeme rata a Kina je, po podacima njenih istraživača, izgubila 20 miliona. Moskva i Peking obilježavaju ovu godišnjicu "ne da bi mrzeli druge države, nego da bi odali počast poginulim herojima i ovjekovečili sećanje na njih u istoriji, da se tragedija rata ne bi nikad ponovila" rekao je Si Đinping.
Na paradi u Moskvi će defiliovati preko 16.000 vojnika, 194 oklopnih vozila i 143 aviona i helikoptera. Moskva će prikazati svoje nove topove Koalicija-SV i tenkove Armata T-14 najavljene kao najmoćnije na svijetu.
Francuski predsjednik Fransoa Oland, američki državni sekretar Džon Keri i ministar spoljnih poslova Loran Fabijus, koji neće boraviti u Moskvi, položili su vence na Spomenik neznanom junaku pod Trijumfalnom kapijom u Parizu.
Predsjednik SAD-a Barak Obama povodom 70. godišnjice pobjede nad nacistima u Drugom svjetskom ratu odao je počast muškarcima i ženama koji su, kako je rekao, pomogli u spasavanju svijeta i polaganju temelja miru.
"Zauvjek ćemo biti zahvalni tim izuzetnim ljudima koji su iskazali nesebično milosrđe u jednom od najmračnijih trenutaka", rekao je Obama i dodao da je "to bila generacija koja je doslovno spasila svijet, koja je okončala rat i položila temelj za mir".
I njemački parlament obilježava 70 godina od kapitulacije nacističke Njemačke.
Na ceremoniji u Donjem domu njemačkog parlamenta, predsednik Bundestaga Norbert Lamert rekao je da je dan kada je završen Drugi svjetski rat bio "dan oslobođenja za cijeli kontinent".
"Danas se sjećamo miliona žrtava jednog pohoda uništenja bez presedana, protiv drugih naroda, protiv Slovena, evropskih Jevreja", rekao je Lamert na ceremoniji kojoj su prisustvovali njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nemačke Joakim Gauk.
Od predsjednika bivših zemalja Jugoslavije na paradi u Moskvi će učestvovati samo predsjednici Srbije i Makedonija, Tomislav Nikolić i Đorđe Ivanov. To su pojedini ruski mediji okarakterisali kao znak da Nikolić i Ivanov "nisu podlegli pritisku Brisela i Vašingtona".
Jugoslavija, čiji je dio bila Srbija do raspada države tokom 90-ih godina prošlog vijeka, bila je jedna od zemalja sa najvećim brojem žrtava u Drugom svjetskom ratu.
Krajem marta 1941. patriotske snage srušile su pro-nacističku vladu na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem što je isprovociralo invaziju nacističke Njemačke.
Jugoslovenske vojne snage su bile slomljene, ali je otpočeo otpor uključujući rasporedivanje njemačkih vojnika i naoružanja na balkanskom ratištu što je odložilo pokretanje operacije Barbarosa za dva mjeseca u odnosu na planirani, najpovoljniji za pokretanje njemačkih tenkova za osvajanje evropskog dijela Sovjetskog Saveza.
U okupiranoj Jugoslaviji, gerilski pokret se rasplamsava i pristalice Adolfa Hitlera nisu uspjele da se izbore sa tim problemom do kraja Drugog svjetskog rata, ali zemlja je platila visoku cijenu za narodni otpor i prema različitim procjenama, milion do 1,7 miliona Srba od ukupno 15 miliona srpskog stanovništva je poginulo (sedam do 11 procenata populacije) među kojima su preovladavali civili.
U Crnoj Gori će se večeras u 20.30 časova održati svečana ceremonija povodom Dana pobjede nad fašizmom koju će otvoriti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
foto: novimagazin.rs
