Skifano, koji je ostavio značajan trag ne samo u slikarstvu, već i u literaturi, filmu i u fotografiji, predstavlja fundamentalnu ličnost italijanskog pop arta. Čuveni Endi Vorhol kazao je jednom prilikom da bi svoj život, kad bi mogao, mijenjano jedino za Skifanijev, koji je zaista i na privatnom planu bio izuzetno turbulentan, obilježen vezama sa mnogim zanimljivim ženama njegovog doba, da pomenemo samo Marijanu Fejtful.
Skifano je uticao na mnoge umjetnike. Neki taj uticaj porede čak i sa uticajem Vagnera u muzici.
Izložba “Settantaottantanovanta” nudi poseban pogled na njegov tridesetogodišnji rad, rad umjetnika sigurnog i afirmisanog koji, međutim, nikada nije prestao da istražuje i da napreduje.
U izboru za izložbu su i Skifanijeva djela koja su nastala u povodu obilježavanja jubileja stogodišnjice filma (1895-1995). On je uostalom, još ranih sedamdesetih pravio filmove na 16 mm, zbog čega će postati centralna figura eksperimentalnog italijanskog filma.
Izložbu u Podgorici pripremili su poznati italijanski galerista i dugogodišnji Skifanijev prijatelj, Ermeneđildo Frioni, sa Marćelom Palmintierijem, kritičarom umjetnosti.
“Ova izložba je uznemirujući portret umjetnika, namijenjen sjećanju na jednog genija i na iskustvo čovjeka ljubaznog sa svijetom do sopstevene autodestrukcije”, naglašava Palmintieri u katalogu za izložbu.
Izložba će biti otvorena sjutra u Dvorcu na Kruševcu.
( na slici: Skifanijev rad “Sultanova bašta”)
