„Postavlja se pitanje: zašto bi to tužiocu bilo potrebno, ako je sud nezavistan organ i ako sud i sada ima to pravo pod određenim uslovima, naravno. Moj je zaključak: da li to tužilaštvo sumnja u sud?“ konstatuje Martinović.
Skupština Crne Gore sjutra će se izjasniti o Predlogu zakona o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, koji predviđa mogućnost da državni tužilac, po službenoj dužnosti, određuje mjere tajnog nadzora, kao specijalne dokazne radnje.
To je jedina tačka tog parlamentarnog zasjedanja.
Zakonodavni odbor podržao je 28. maja predloženi zakon. Ministar pravde, Zoran Pažin, kazao je, na sjednici Odbora, da je Vlada pripremila izmjene i dopune Zakonika u skladu sa obavezama države u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja su, kako je podsjetio, uslovljavajuća i ključna u pregovorima sa Evropskom unijom.
Prema njegovim riječima, izmjenama se Crna Gora približava praksi i principima EU.
Martinović, međutim, smatra da je riječ o „katastrofi“.
„Policija i tužilac ne treba da budu svedeni na telekomunikacione operatere i ’velikog brata’ jer na taj način ne postoji pretpostavka nevinosti. Građanin se mora osjećati slobodno, i samo u izuzetnim slučajevima ta sloboda može biti narušena. Na predloženi način, izuzetak postaje pravilo“, kazao je Nikola Martinović Portalu Analitika.
Novine u predlogu zakona odnose se i na institut sporazuma o priznanja krivice, koji je proširen na sva krivična djela, čime se, po ranijim ocjenama ministra pravde, Zorana Pažina, doprinosi efikasnosti ali i rasterećenosti nadležnih organa.
G.B.
