Zelena dijeta rađena je po principu lakto-vegetarijanske ishrane za one koji bi, prije svega, željeli da se očiste od otrova, a usput da skinu i koji kilogram. S obzirom na to da je bogata dijetalnim vlaknima, ova dijeta ubrzava probavu i dodatno reguliše povišen holesterol. Osim toga, bogata je vitaminima i mineralima koji su neophodni za snažan imunološki sistem.
Namirnice na kojima se bazira zelena dijeta su povrće, voće, žitarice, krompir, nemasni sir i mlijeko. Mahunarke, poput pasulja, sočiva i soje se rijetko unose, a meso, jaja i riba, odnosno proteini su zabranjeni. To je i mana ovog režima ishrane, jer nizak unos proteina može da dovede do slabljenja imunološkog sistema i slabije sinteze ćelija. Zato je najbolje da se konsultujete sa ljekarom prije nego što se odlučite na ovu dijetu i da je ne primjenjujete duže od tri dana.
Dan je najbolje započeti voćem, i to u obliku cijeđenog voćnog soka bez šećera. Za doručak pojedite voće po izboru ili miješanu voćnu salatu. Voćna salata je odličan izbor i za međuobrok, a da bi ona bila još ukusnija možete je dodatno začiniti začinskim biljem, poput cimeta, nane ili muskatnog oraščića. Tokom prijepodneva od hrane treba uzimati samo voće.
Tokom dijete se preporučuje unos žitarica, posebno ječma, prosa, kukuruza, heljde. Najbolje bi bilo da to budu integralne žitarice jer se kod njih zadržava spoljni omotač koji sadrži B vitamine, minerale i dijetalna vlakna.
Žitarice donose najviše energije u ovoj dijeti, kao i krompir (isključivo baren), a obje namirnice bi trebalo uzimati u svim glavnim obrocima.
Ručak je najbolje započeti sokom od svježeg povrća. Obavezno, u sklopu njega, poslužite kuvani integralni pirinač ili krompir. Možete ih kombinovati sa povrćem (kuvanim ili barenim) u neograničenoj količini. Za pripremu koristite samo vodu, bez ulja ili bilo kakvih drugih masnoća.
Svakog dana se, uz ručak, poslužite jednom velikom salatom od raznovrsnog povrća (po izboru). Ukusnu kombinaciju čine zelena salata, radič, paradajz, svježi krastavac, šargarepa, kupus koje možete dopuniti kriškom tosta ili integralnog hljeba. Večeru takođe započnite svježim sokom od povrća.
Nemojte da zaboravite važnost svakodnevnog uzimanja svježeg voća. Vrlo zdravo je bobičasto voće, poput malina, kupina, borovnica, ribizli, a, osim njih, i višnje, jabuke, kruške, ananas, pomorandže, limun, mandarina, kivi. Kod banana budite oprezni jer sadrže više skroba, energije i kalorija od ostalog voća. Možete ih jesti, ali u umjerenoj količini. Voće jedite samo, s tim što bi između voćke i drugog obroka trebalo da prođe minimalno pola sata.
Mlijeko i mliječne proizvode s manje masnoća (jogurt, kisjelo mlijeko, kefir) takođe jedite samostalno kao zaseban obrok.
Ponekad se obrok može dopuniti svježim sirom ili nekom drugom vrstom nemasnog sira. Navedeno je dobro kombinovati sa povrćem, najbolje u obliku salata.
PRIMJER JELOVNIKA
Natašte: jedna čaša svježe cijeđenog voćnog soka
Doručak: voćna salata sa pola kašičice meda
Ručak: jedna čaša soka od paradajza, čorba od šargarepe sa komadima tikvice i integralnim pirinčem, kriška tosta sa namazom od svježeg sira, salata od svježeg kupusa
Međuobrok: jedan jogurt
Večera: čaša soka od šargarepe, šopska salata
Izvor: novosti; foto: b92.net
