Velika povelja je nastala kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Jovana i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava. Tražilo se od kralja da se odrekne određenih prava i da poštuje zakon, kao i da prihvati da kraljevskaa volja može biti ograničena zakonom.
Magna karta je prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona, i do današnje vladavine prava - pravne države.
Nacionalna biblioteka je 2013. najavila da će za njenu godišnjicu 2015. tokom tri dana izložiti sve prvobitne primjerke tog dokumenta.
"Načinjeni su mnogi primjerci i poslati biskupima, a vjerovatno i sudijama" u cijeloj Engleskoj, rekla je Kler Brej, glavni kustos odjeljenja srednjevekovnih rukopisa Biblioteke i dodala da samo četiri postoje i danas.
Dva primjerka su u zbirci britanske Nacionalne biblioteke, jedan u katedrali u Linkolnu, u centralnoj Engleskoj, i jedan u katedrali u Solsberiju, na jugozapadu zemlje.
"Povelja je važila manje od 10 nedelja", rekla je Kler Brej. "Baroni, koji su poznavali kralja Jovana, postavili su klauzulu koja ga obavezuje da kaže da je neće poništavati. Gotovo prvo što je učinio, bilo je da je poslao nekoga u Rim papi Inokentiju III da zatraži povlačenje Magna karte".
Papa je ukinuo povelju, a Britanija se vratila u građanski rat. Kralj Jovan je umro naredne godine, a na prijestolu ostavio devetogodišnjeg sina, Henrija III. Namjesnik koji je upravljao umjesto mladog Henrija, vratio je Magna kartu na snagu.
Magna karta je u XIII vijeku više puta ponovo izdata i do danas postoji 17 primjeraka tih, kasnijih, izdanja. Petnaest je u Velikoj Britaniji, jedna u Parlamentu Australije, a jedna u Arhivi SAD.
Hiljade ljudi okupilo se u Ranimidu da bi obilježili istorijski datum. Britanskoj kraljici, pokroviteljki Magna karte, pridružiće se drugi članovi kraljevske porodice, uključujući i vojvodu od Kembriža, a parlamentarce će na događaju predvoditi premijer Dejvid Kameron.
Blic, Guardian, rtcg.me
