Time je počeo program prvog festivala u okviru VII KotorArta - manifestacije koja će od danas do nedjelje ugostiti 30 klapa iz Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Na promociji ova dva nova naslova govorili su dr Zlata Marjanović, koautorica knjige "Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube", dr Slobodan Jerkov, recezent knjige, i Milan Kovačević izvršni direktor festivala i urednik izdanja. Moderatorka promocije Jasna Jeknić - Stijović na počektu je pročitala pismo Pavla Goranovića, ministra kulture Crne Gore upućeno Kovačeviću, u kome se navodi:
Poštovani gospodine Kovačeviću,
Zahvaljuje Vam na pozivu da prisustvujem promociji knjige Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube i otvaranju XIV Međunarednog festivala klapa Perast 2015.
Vaš festival dosljedno promoviše odista poseban dio naše baštine i vremenom postaje stjecište kvalitetnih izvođača iz Crne Gore i regiona.
Nasljeđe zahtijeva zasigurno visoku kulturnu svijest, znanje, duhovnu izgrađenost i poseban senzibilitet. Naučno-istraživačka dimenzija Festivala klapa iskazana kroz publikovanje naučnih radova kao i istraživački zahvati u prikupljanju, analizi i sistematizaciji muzičke baštine, zavrjeđuju visoku pažnju Ministarstva kulture. U tom kontekstu, publikovanje Pjesmi dalmatskih iz Boke Ludvika Kube - etnomuzikologa posvećenog prikupljanju narodnih pjesama s ovih prostora - jeste vrijedan doprinos kulturnoj baština.
U nemogućnosti da prisustvujem promociji, upućujem Vam iskrene čestitke, s uvjerenjem da će XIV Međunarodni festivali klapa Perast 2015 biti uspješan.
Govoreći o radu na knjizi, Marjanović i Kovačević su publici predstavili sadržaj i pojedinosti knjige - uključujući birane citate.
- Kubina zbirka pjesama iz Boke predstavlja dio muzičkog blaga i nacionalne kulture Crne Gore, svjedočanstvo je identiteta i vrijedan istorijski zapis. Dragocjenom knjigom sa izvanrednim naučnim studijama, mi vraćamo dio duga velikom etnomuzikologu, ali i onim nadahnutim, nepoznatim narodnim pjesnicima koji su davno osmislili stih i ispjevali ga u pjesmu - podsjetio je Kovačević.
Kako dr Jakša Primorac nije bio u mogućnosti da prisustvuje promociji, oni su pročitali i dio njegovog obraćanja.
- Htio sam propitati koliki je značaj tradicije ovog pjevanja, i pokazati da Boka u tome nije samo dio Dalmacije i pjevanja tog kraja - naveo je on.
Uz podsjećanje na početke rada, prva saznanja koja je upravo dr Primorac podijelio sa svojim (budućim) saradnicima 2012. godine o postojanju vrijednih etnomuzikoloških zapisa Ludvika Kube sa pjesmama iz Boke, Kovačević i Marjanović su nadovezali detaljne opise poglavlja knjiga, predstavili neke interesatne djelove biografije češkog putopisca i slikara-impresioniste, i, što je najbitnije, kako su duga i temeljna istraživanja pretočena u opsežno djelo "Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube".
- Slučajno smo došli do Branislava Borozana sa Cetinja, koji je govorio o sopstenom poznanstvu sa Kubinom porodicom i kako je njegova želja bila da pjesme koje zapisao nastave da žive - dodao je Kovačević.
Dr Slobodan Jerkov, koji je recezent knjige potcrtao je značaj ovog "kompleksnog istraživačkog djela o specifičnom muzičkom stvaralaštvu.
- U tekstovima se ističe da je ova etno muzikološka problematika nedovoljno obrađena, te je to glavni razlog ovakvom sveobuhvatnom pristupu obrađivanja teme... Ovdje značajno mjesto zauzima Festival klapa u Perastu, jer se zahvaljujući njegovom održavanju, odnosno okupljanju stručnjaka, dobilo ovo vrijedno izdanje. Svakako, ne treba se zadovoljiti dosadašnjim rezultatima u organizovanju ovog festivala, već osmišljeno i vrijedno dalje raditi na propagiranju i unaprjeđivanju klapskog pjevanja kod nas. Na kraju, kuriozitet ove knjige su isprepletana tri jezika - crnogorski, hrvatski i srpski - kojima se služe autori i urednik. Dobar početak u XXI vijeku - naveo je Jerkov.
Marjanović je za ovu priliku pripremila nekoliko muzičkih priloga, tačnije primjera uspavanki, bugarštica i drugih tradicionalnih pjesama prema zapisima Kube.
- Doprinos etnomuzikološkog rada češkog istraživača Ludvika Kube kulturnoj baštini Boke Kotorske i Crne Gore je izuzetan, treba da mu budemo zaista zahvalni. Kao zahvalnost, trebalo bi da Ludvik Kuba i u Boki dobije ulicu, trg - barem bistu - zaključila je Marjanović.
Nakon što su u prva dva broja Lirice "svjetlost dana" ugledalo 39 savremenih klapskih obrada tradicionalnih pjesama rađenih prema zapisima Ludvika Kube, i 38 novih klapskih pjesama izvedenih u proteklih pet izdanja Međunarodnog festivala klapa u Perastu, treći broj festivalskog časopisa čini - antologijska zbirka klapskih pjesama autora iz XX vijeka.
- To su poznati stvaraoci koji su u Boki tokom XX vijeka utemeljili i doprinijeli autorskoj bokeljskoj klapskoj muzici: Tripo Tomas, Ivo Begu, Milorad Minja Vučetić, Dragan Rakić, Nikola Gregović, Božidar Ivanišević i Nikša Čučić. Ovo je jedinstvena prilika da su na jednom mjestu obuhvaćene sve pjesme koje su ovi autori napisali. I, naravno, nećemo na tome stati jer već imamo ideje za četvrti broj festivalskog časopisa - kazao je izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa i urednik Lirice.
Divnim glasovima, odličnim izvođenjem i interesantnim obradama pjesama koje je zapisao Ludvik Kuba promociju su uveličale i članice klapa Bellezza iz Tivta i Alata iz Podgorice.
Kovačević je na kraju uručio posebne zahvalnice onima koji su pomogli da pjesme koje je Ludvik Kuba 1907. godine prikupljao u Boki budu otkrivene, štampane, a konačno temeljnije istražene: don Srećku Majiću, Dobrili Popović (Ministarstvo kulture), Branku Medoviću (Opštona Kotor), Andru Raduloviću (Muzej grada Perasta), Milevi Pejaković (Pomorski muzej Kotor), Slavku Dabinoviću, Zoranu Dabinoviću, Marini Mirković, Danili Filipović, Jasminku Šetki i dr Slobodanu Jerkovu. Takođe, u znak zahvalnosti za lični i porodično doprinos razvoju klapske pjesme u Boki u prošlom vijeku, Lirice su dobili Ivan Tomas, Vlado Begović, Vesna Vičević, Slobodan Jerkov, Zoran Proročić, Vlasta Mandić, Marina Dulović, Slavko Dabinović, Jasna Jeknić Stijović, Đoko Begu i porodica Gregović.
