Grčka se, tvrdi Krugman u kratkom tekstu kojeg je na stranicama Timesa objavio neposredno nakon što su stigli rezultati referenduma, "oduprla uistinu odvratnoj kampanji bullyinga i zastrašivanja" koja je, prema njegovim tvrdnjama, mogla postaviti opasan presedan u savremenoj evropskoj istoriji.
"Ne morate voljeti Sirizu, niti vjerovati da znaju što rade - nije jasno ni da oni sami znaju što rade, iako je Troika bila još gora - da bi vjerovali kako su evropske institucije upravo spašenje od vlastitih najgorih instinkta", poručio je Krugman.
Nedugo zatim Krugman je na stranicama Timesa objavio i opširniju kolumnu o ovoj temi. U njoj je savremene evropske tehnokrate opisao kao "srednjovjekovne ljekare koji insistiraju na sisanju krvi svojim pacijentima, a kad njihova terapija pacijente učini još bolesnijim, traže još sisanja krvi".
"Glas 'za' osudio bi Grčku na još godine trpljenja pod politikom koja ni do sada nije radila i zapravo, kad se posmatra aritmetika stvari, ne može raditi: štednja vjerojatno umanjuje ekonomski rast brže nego što smanjuje dug, pa od sve te patnje nema nikakve koristi", piše Krugman.
Pozabavio se Krugman i pitanjem koje sada muči čitavu Evropu: šta će se dalje događati? Prema njemu, prvi problem kojim se treba pozabaviti tiče se likvidnosti grčkih banaka, čija su vrata zadnjih dana bila zatvorena nakon što im je Evropska centralna banka (ECB) odsjekla dotok novca.
"Centralna banka sada je suočena sa neugodnim izborom: ako nastavi sa normalnim finansiranjem grčkih banaka, biće to priznanje da je prijašnja odluka bila politička, ali ako to ne napravi, prisiliće Grčku na uvođenje nove valute", piše Krugman i objašnjava:
"Ukoliko iz Frankfurta (gdje se nalazi sjedište centralne banke ne počne teći novac, Grci će morati plate i penzije isplaćivati u zadužnicama koje će de facto postati paralelna valuta - a koja bi se uskoro mogla pretvoriti u novu drahmu".
Ukoliko ECB ipak nastavi da finansira grčke banke - pa Grčka barem zasad ostane članica eurozone - to i dalje neće riješiti problem grčke krize. Pitanje je, piše Krugman, na koji način Grčka sada može ostvariti ekonomski rast. Krugman podsjeća da su Grci u pregovorima tražili oprost dugova, a čelnici Troike (MMF-a, Evropske komisije i ECB-a) to su uporno odbijali, iako je i sam MMF u svom zadnjem izvještaju procijenio da su grčki dugovi neotplativi. Ukoliko Troika ne popusti, a to je malo vjerovatno, stvari se sad opet vraćaju na početak. Zbog toga, prema Krugmanu, treba početi ozbiljno razmišljati o Grexitu kao "najboljoj među lošim opcijama".
"Zamislimo na trenutak da Grčka nikad nije usvojila euro, da je jednostavno fiksirala vrijednost drahme uz zajedničku europsku valutu. Šta bi osnovna ekonomska analiza pokazala da u ovom trenutku treba napraviti? Većinski odgovor bio bi da treba devalvirati valutu, pustiti vrijednost drahme da padne kako bi podstakla izvoz i izašla iz kruga deflacije", piše Krugman, koji smatra da ne treba vjerovati mrklim prognozama prema kojima bi Grexit izazvao novu veliku evropsku krizu.
"Bi li grčko napuštanje eura funkcionisalo jednako dobro kao vrlo uspješna devalvacija koju je Island sproveo 2008.-09. ili argentinsko odustajanje od politike jedan peso za jedan dolar 2001.-02.? Možda ne - ali razmotrite alternative. Ako se grčkoj ne oprosti veliki dio duga, a možda čak i onda, napuštanje eura nudi jedini uvjerljiv plan bijega iz beskrajnog ekonomskog košmara. I da budemo jasni- ako Grčka napusti euro, to neće značiti da su Grci loši Evropljani. Grčki problemi s dugovima odražavaju neodgovorno davanje novca jednako kao i neodgovorno primanje novca, a u svakom slučaju Grci su grijehe svojih vlasti već višestruko isplatili. Ako ne mogu funkcionisati u okvirima zajedničke valute, onda je to zbog toga što ta valuta ne nudi nikakve mogućnosti olakšanja za države u nevolji. Najvažnija stvar sada je napraviti što god se može da se zaustavi sisanje krvi", zaključuje Krugman.
(index.hr)
