On je rekao "Juronjuzu" da bi izlazak Grčke iz eurozone bio katastrofalan na Grčku, ali da bi kriza kratkoročno mogla da se kontroliše ne nivou eurozone zahvaljujući seriji novih mjera.
"Problem je dugoročne prirode. Ako Grčka napusti eurozonu, to znači da monetarna unija nije stalna i da, u budućnosti, kada se dese novi ekonomski šokovi, poput recesije, mogu da uslijede pitanja. Gdje je slaba tačka? Koja zemlja bi mogla da ode? To bi destabilizovalo eurozonu", rekao je De Grove.
Njemačka posjeduje 56 milijardi duga Grčke, Francuska 42 milijarde, a Italija 37 milijardi eura.
De Grove smatra da je već bilo finansijskih gubitaka u Grčkoj, ali da se vlada u Atini ne usuđuje da to saopšti svojim poreskim obveznicima.
On je ocijenio da je bilo određenog napretka u provođenju reformi i ukazao na smanjenje broja državnih službenika i reforme penzijskog sistema, ali je dodao da Grčkoj predstoji još mnogo posla.
"Prije svega, zaustavite program štednje koji nije bio uspješan. On je smanjio sposobnost Grčke da plaća dugove i povećao nezaposlenost. Grčka je u prošlosti imala privredi rast. Jedan dio tog rasta bio je neodrživ, ali Grčka je imala rast i prije toga. Tvrdnja da Grčka ne može da ostvari ekonomski rast nema smisla", rekao je De Grove.
(Vijesti.ba/Srna)
