Kako je poslije zasjedanja šefova država ili vlada zone eura izjavio francuski predsjednik Fransoa Oland, parlament u Atini mora do srijede da usvoji više temeljitih mjera za reforme i budžetske uštede da bi se krenulo u pregovore o programu podrške i da dobije hitnu finansijsku podršku za otvaranje banaka i plaćanje dugova koji dospjevaju u julu i avgustu.
Grčki premijer Aleksis Cipras je izjavio da je "dogovor težak".
"Izdejstvovali smo da se ponovo pregovara o dugovima i Gregzit, izlazak iz eurozone,je prošlost", rekao je on.
Cipras je, na osnovu jutros sklopljene nagodbe, preuzeo obavezu da se od privatizacije grčkih državnih preduzeća i druge imovine stvori fond od 50 milijardi eura sa sjedištem u Atini, koji će biti jemstvo za otplatu dugova, ali iz kojeg će se takođe finansirarati projekti za ozdravljenje i rast privrede, bez čega Grčka ne bi mogla dugoročno da plati dugove, kako je predočio francuski predsjednik.
Oland je dodao da će upravo u tom cilju Grčka dobiti 34 milijarde investicija iz EU fonda od 320 milijardi eura za poboljšenje privrednog rasta i zapošljavanja u Uniji.
Francuski predsjednik je dodao Grčka nije htjela da nastavi saradnju i traži pozajmice od Međunarodnog monetarnog fonda(MMF), ali su partneri u eurozoni Ciprasa uspjeli da uvere da je za obje strane bolje da i MMF bude jemstvo za pozajmice koje će Grčka dobiti od EU.
Sporazum o hitnoj finansijskoj podršci i pregovorima o sveokupnom programu podrške oporavka Grčke sadrži i određene olakšice i produžetak rokova za otplatu grčkog duga.
Cipras je naglasio da je "bitka bila teška i biće teška".
"Narod mora podržati naše napore", rekao je Cipras i dodao da to znači dalje stezanje kaiša za stanovništvo, ali je podvukao da se "Grčka mora boriti i dalje protiv oligarhije koja je zemlju gurnula u ovakvu situaciju.
"Borili smo se da isposlujemo najbolje moguće rješenje i danas postignuto rješenje omogućava Grčkoj da očuva finansijsku stabilnost i da joj obezbjedi srednjoročno finansiranje", istakao je grčki premijer.
(Beta)
