Istraživanje je pokazalo da je tokom 2004. svaki stanovnik Italije godišnje konzumirao oko 28 kilograma tjestenine, a 2013. 25.3 kilograma, što je za deset posto manje.
Pad potrebe za konzumiranjem jela od tjestenine nije jedino što se u zemlji izmijenilo, kaže profesor nutricionizma na napuljskom univerzitetu Gabriele Rikardi.
"Konzumiranje tjestenine, hljeba i riže s vremenom se postupno smanjilo", kaže Rikardi, dodajući da se na drukčiji način i u drukčijim količinama konzumiraju i meso i povrće.
U nekadašnjoj klasičnoj rimskoj trattoriji nudila su se tradicionalna jela poput tjestenine ili pizze, a danas je izbor šarolikiji.
Brojni restorani u međuvremenu na jelovnicima nude vegetarijanska i veganska jela, kao i ona od organski proizvedene hrane. Izuzetno su popularna i jela od kuskusa i kvinoje.
Uz to je u ponudi sve više "stranih" jela, brze kineske hrane, česti su sushi barovi i franšize brze hrane koje turistima i mjesnom stanovništvu nude alternativu kuhinji u kojoj prevladava "pasta".
"Izmjene su posljedica nekoliko faktora koji su se dogodili istovremeno. Prije svega, posrijedi je demografski faktor. Naime, populacija je sve starija, sve je manje tradicionalnih porodica i sve više samaca. U zemlju je u posljednjim godinama uselio velik broj izbjeglica koji su sa sobom donijeli vlastite prehrambene navike, tradiciju i potrebe. Ne smijemo zaboraviti ni da je među mladima sve više onih koji vode računa o zdravim namirnicama, svojoj težini i broju kalorija koje unose u organizam. Većina ih tjesteninu izbjegava jer, po njihovim saznanjima, deblja", kazao je profesor Rikardi.
"Tu su i izmjene u načinu života i životnim navikama, poput odlazaka na ručak ili večeru van kuće, drukčije radno vrijeme, redovna vježba ili rekreacija, a prisutne su i velike kulturološke promjene. U Italiji se izmijenila uloga žene. Prije je bilo uobičajeno da 'mater familias' brine o prehrani svih članova porodice, a oni su se svakodnevno okupljali za stolom. Danas mnoge mlade majke naručuju gotovo hranu ili obraćaju više pažnje na zdravu prehranu", govori Riccardi.
Po izvještajima UN-ove Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) sve manje Italijana konzumira mediteransku kuhinju, zbog globalizacije i izmjene životnog stila.
(SEEbiz)
