"Prednosti interneta na kraju prošlog vijeka učinile su opstanak malih kompanija gotovo nemogućim", izjavila je Hajdi Rodžers, bivša vlasnica Frenka i dodala da ona, nažalost, nema prihode potrebne za oglašavanje.
Gubitak Frenka nije tek priča o kompaniji koja nije imala potrebna sredstva za plaćanje zakupa, nego šire govori o opštem padu klasične muzike.
Pretraživanje iTunesa, ukazuje na to da postoji prilično širok izbor, i to ne samo u vidu djela velikana poput Baha i Mocarta, već i manje poznatih umjetnika. Međutim, nijedan od njih nema svoj album među top 100 najpopularnijih.
Ali, nije uvijek bilo tako.
Premijera “Posvećenja proljeća” Igora Stravinskog u Parizu 1913. pokazala je da je riječ o toliko kontroverznom djelu da je nastao haos među publikom koja je tokom izvođenja upala na binu. Incident, koji se završio hapšenjem desetak osoba, govori o tome da su prije samo stotinu godina takve kompozicije kod slušalaca mogle da izazovu pravi nalet strasti i uzbuđenja, pa makar i u negativnom smislu.
Danas se, međutim, od publike koja posjećuje klasične koncerte nikako ne bi mogla očekivati pobuna, budući da je pretežno riječ o intelektualnoj eliti.
Ali, postoje tri velika razloga zašto je elita glavni sljedbenik tog muzičkog žanra.
Prvi je trošak. Klasični koncerti su skupi, što nimalo ne čudi kad se uzme u obzir koliko su muzičari koji ih pripremaju školovani, koliko te pripreme traju, i koliko njih nastupa.
Drugi razlog je trajanje. Najpopularnija muzika danas je prilično kratka. Od Luja Armstronga do Keti Peri, i svih nijansi između, većina hitova traje tri do četiri minuta, što nije slučajnost - kako smo mi postali više zauzeti, muzika je postala kraća.
Zahvaljujući struji, automobilima i slobodnom vremenu koje posvećujemo različitim aplikacijama i mejlovima, imamo sve slabiju koncentraciju.
Treći razlog je otuđenje. Kao što je pijanista Stiven Hau napisao u “Gardijanu”, većina nas se upoznaje s klasičnom muzikom putem snimaka u školi, jer rijetko koja škola ima budžet za instrumente potrebne za njeno izvođenje.
Klasična muzika je nekada bila dio svakodnevice jer je svaki grad imao svoj orkestar, a stanovnici su svoju djecu vodili na koncerte.
Danas su naši životi ispunjeni hitovima koji nas prate u liftu, trgovačkom centru, pa čak i toaletu. Iako su naučno dokazane brojne prednosti klasične muzike, na primjer da blagotvorno utiče na razvoj mozga kod male djece ili djeluje kao lijek u slučaju nesanice, od nje se se više udaljavamo.
[ B92/Express.hr , rtcg]
