Open air koncerti, koji se često praktikuju na ljetnjim festivalima, sobom nose i nepredvidive okolnosti. Stoga, za organizatora su vremenski uslovi uvjek jedna vrsta rizika i, vjerovatno, nose dozu strijepnje. Iako je u trenucima dok je Mamrijev maestralno izvodio "Kletvu" Franca Lista ukupni zvučni korpus porastao i bio upotpunjen zatupljenim i diskretnim bubnjanjem grmljavine - deskriptivno se podudarajući i sa samom sadržinom kompozicije - koncert na Pjaci od kina protekao je bez kiše. Činjenica da ovakvi događaji zahtijevaju ozvučavanje, profesionalno i veoma delikatno, automatski isključuje mogućnost ostvarivanja prirodnog zvukovnog jedinstva koje se, inače, kristališe u prostoru koncertne sale i nadopunjuje ehom. Imajući u vidu dvije pomenute okolnosti, kompozicija kojom je koncert počeo, "Oproštajna pjesma" Žan-Lika Darbelea nije bila najsrećniji izbor. Ovaj savremeni švajcarski kompozitor djelo je napisao 1998. godine, i od tada ga je iscrpio u još pet verzija za različite instrumentalne sastave. Ostvarena na planu tihe dinamike, mirnog ritmičkog toka, ova "muzika ambijenta" nije bila na pravom mjestu, u pravo vrijeme izvedena. Njoj je bilo potrebno slušanje iz tišine.
Alberta Mamrijeva, vodećeg pijanistu svoje generacije na svjetskoj muzičkoj sceni, publika je imala priliku da upozna kroz interpretacije Čajkovskog i Lista. Izborom od samo tri komada, od ukupno dvanaest iz ciklusa "Godišnja doba" Petra Iljiča Čajkovskog, Mamrijev je sebe predstavio kao virtuoznog poetu. S obzirom na to da je riječ o verziji koja se ovdje, a vjerovatno i šire, prvi put sluša kao koncertantno djelo za klavir i gudače, u aranžmanu Georgija Čerkina, bilo bi značajnije da je publika imala priliku da odsluša ciklus u cjelini. Mamrijev se u svojoj koncertnoj aktivnosti posebno interesuje za opuse kompozitora koji su ujedno bili i virtuozi na klaviru. Među njima je svakako Franc List, čije je djelo "Kletva" Mamrijev izveo uz pratnju Festivalskog orkestra KotorArta. Svoje mladalačko djelo, inače prvo koncertantnog žanra za klavir, List nije javno predstavio niti publikovao, što ukazuje da njime nije bio zadovoljan. Mamrijev je, međutim, uspio da interpretacijom ukaže na sve kvalitete djela, kao i na vezu "Kletve" s drugim Listovima kompozicijama. Jer, muzički sadržaj "Kletva" nedosmisleno referiše na druge autorove kompozicije, koje je u to vrijeme već napisao - stav "Oluja" iz klavirskog ciklusa "Godine hodočašća" ili na one koje je kasnije komponovao - simfonijska poema "Prometej" i simfonija "Faust". Predstavljajući sebe, pijanista Mamrijev je izazvao ovacije publike, pa je publiku častio bisom.Za kraj, ostao je orkestar i "Serenada za gudače" Antonjina Dvoržaka. Predvođen koncertmajstorom Arpadom Nađom, orkestar јe prenio različita kompozitorova raspoloženja - od kantabilnih melodija, preko igračkih ritmova i lirske atmosfere, do bravuroznog finala. Imajući u vidu dosadašnja dostignuća Festivalskog orkestra KotorArta, izgleda da dirigent Vijare nije u potpunosti iskoristio kapacitete ansambla ili se nije, opet u potpunosti, posvetio radu na samoj kompoziciji.
Kao muzička poslastica uslijedio je i bis – najpoznatija, "Mađarska rapsodija broj 5" Johanesa Bramsa. Ako je cilj bio usmjeren na širu javnost, ovaj izbor bisa nije mogao biti bolji.
Boris MARKOVIĆ
Foto: KotorArt/Duško Miljanić
