Govoreći o navnodnom projektu velike Albanije, Nišani je rekao da je ne tako davna prošlost sasvim jasna.
On je pojasnio da je do podjele granica na Balkanu došlo 1913. godine. Albanija se, navodi Nišani, odvojila, veliki broj Albanaca je ostao izvan administrativnih granica današnje Albanije, ali je Albanija priznala tu podjelu granica i nije nikada bilo odluke od njenih institucija za pripajanjem ili oduzimanjem teritorija od Albanije.
Albanci su za suživot
"Ova politika i ovaj elokventan stav Albanije i Albanaca, umjesto da se cijenio, pokušao se zloupotrijebiti postavljanjem platformi koje se nazivaju velikom Albanijom. Kad neko kaže 'velika Albanija', znači da prihvata tezu da postoji mala Albanija. Teoriju 'velike Albanije' smatram teorijom i platformom koja je usmjerena protiv Albanije i Albanaca kako bi opravdali izolaciju Albanije, izolaciju Albanaca, kako bi predstavili Albance i Albaniju kao državu i narod koji su skloni agresivnosti i mržnji, što nije istina. Ako gledamo u prošlost, tradicija i kultura i običaji Albanije i Albanaca su gostoprimstvo, i onih koji su im nekada bili neprijatelji", rekao je Nišani u intervjuu agenciji Anadolija.
Naglasio je da albanski narod ima duboke tragove svoje istorije i nasljeđa iz perioda Rimskog, Vizantijskog, kao i Osmanskog carstva.
Takođe i u periodu razvoja moderne Evrope, naveo je Nišani, postoji čvrsta tradicija nacionalnog i kulturnog identiteta koji zagovara suživot i gostoprimstvo.
NATO najbolji okvir, podržavamo Crnu Goru
"Ne postoji takva platforma, institucionalna, državna, socijalna niti akademska. Naprotiv, pokušalo se iskoristiti za takoreći kočenje težnji i dinamizma Albanije i Albanaca za saradnjom. Albanija je članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, što znači da je prihvatila evropske politike i standarde. Albanija promoviše načelo dobrosusjedskih odnosa i suživota koji ne mogu opstati ako postoji težnja za uzrokovanjem konflikata, što nije ni u čijem interesu. Vjerujem da današnja karta Balkana daje mogućnost saradnje na mirniji način, uz povjerenje u smislu ekonomskog razvoja i to je još jedan veliki izazov", ocijenio je Nišani.
Kad je riječ o evroatlantskim integracijama, on je rekao da je NATO najuspešnija politička i vojna organizacija, posebno u održavanju sigurnosne ravnoteže, na globalnom nivou. Kada kao takva pokazuje pažnju i prisutnost na Balkanu, kao što je ima kroz članstvo Albanije i Hrvatske, onda je, kako je ocijenio albanski predsjednik, to od velikog značaja za čitav Balkan.
"Albanija ima svoj službeni stav u pružanju podrške članstvu u NATO-u i Crne Gore, kao i Makedonije, i mi smatramo da obje ove zemlje zaslužuju biti dio Alijanse, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana, ukoliko u svojim srednjeročnim strategijama krenu ovim putem", rekao je Nishani.
Srbija de facto priznala Kosovo
Govoreći o odnosu Srbije i Kosova, Nišani je rekao kako vjeruje da je Beograd de facto priznao svoju nekadašnju južnu pokrajinu, samim tim što Kosovo i Srbija zasjedaju kao ravnopravne zemlje.
"Vlade dviju zemalja zasjedaju i pregovaraju jedna sa drugom. Naravno, uz prisustvo međunarodnog faktora. Razumljivo je da u ovakvim situacijama postoji i međunarodna podrška, s obzirom na to da se obje zemlje, i Srbija i Kosovo, nalaze u integracijskim i razvojnim procesima", naveo je Nišani.
On je kazao da čvrsto vjeruje da nezavisnost Kosova nije bio čin protiv Srbije ili njenog naroda. Nišani je naveo da se Albanija nije nikada miješala, odnosno da se ne može i ne treba miješati u dinamiku odnosa između Srbije i Kosova.
rtcg.me
