Obama je za novi ratni plan rekao da je "skromno, ali znčajno" produženje vojne misije u Avganistanu koje je planirao da okonča sljedeće godine.
On je prihvatio da postoji zabrinutost Amerikanaca zbog dugotrajnosti rata u Avganistanu, ali i rekao da je čvrsto uvjeren da je potreban taj dodatni napor.
Vojni komandanti su mjesecima tvrdili da je Avganistanu potrebna dodatna pomoć i podrška iz SAD kako bi se savladali talibanski pobunjenici i zadržali dobici ostvaren za 14 godina ratovanja tokom kojih su potrošene milijarde dolara.
U izjavi u Bijeloj kući Obama je rekao da su avganistanske snage ostvarile napredak, ali da je bezbjednosna situacija u toj zemlji i dalje krhka.
Poslije dugog razmišljanja, Obama je prihvatio plan da se trenutnih 9.800 vojnika u Avganistanu zadrži veći dio sljedeće godine, a da se u 2017. smanji na 5.500.
Na Obaminom nasljedniku, trećem američkom predsjedniku koji komanduje vojskom u Avganistanu, biće da odluči šta dalje.
Obamina odluka mogla bi da utiče i na kampanju za predsjedničke izbore 2016. koja se jedva bavila Avganistanom, ali sada će kandidati za nominaciju republikanaca i demokrata morati da razmotre i kako da se postave prema tom pitanju.
Nekoliko republikanskih kandidata je pozdravilo Obaminu odluku, ali su iskoristili priliku da kritikuju njegovu spoljnu politiku.
Obama je povukao večinu američkih vojnika iz Iraka krajem 2011. kako je i obećao. Uspon Islamske države, međutim, vratio je vojsku SAD u Irak prošle godine radi obuke i pomoći tamošnjim bezbjednosnim snagama i vazdušnih udara, za šta Obama predviđa da će se nastaviti i poslije kraja njegovog mandata.
