- Ptice vole da spavaju kao i ljudi, sa oba oka zatvorena, ali kada osjećaju da postoji prijetnja drže jedno oko otvoreno i upereno u pravcu potencijalne opasnosti - kazao je za AFP autor studije, Majkl Keli sa Univerziteta La Trob.
- Krokodili se ponašaju na isti način. Dok spavaju, većinu vremena drže oba oka zatvorena, ali ako osjete da im prijeti neka opasnost, odmah otvore jedno oko i drže ga upereno u pravcu prijetnje - objasnio je australijski naučnik.
Studija, objavljena u časopisu Journal of Experimenta Biology, zasniva se na jednogodišnjem posmatranju tri slanovodna krokodila koja su držana u tri odvojena bazena.
Australijski naučnici namjeravaju da nastave istraživanje kako bi saznali da li ovi gmizavci, koji spadaju među najopasnije predatore na svijetu, spavaju jednohemisferičnim snom, odnosno da im se tokom spavanja samo jedna polovina mozga odmara, dok je druga aktivna. Ukoliko bi to bilo potvrđeno, to bi značilo da jedino čovjek u cijelom životinjskom carstvu spava sa potpuno "isključenim" mozgom.
Ptice i pojedini morski sisari u stanju su da kontrolišu da li će tokom spavanja odmarati obje ili samo jednu polovinu mozga, s jednim budnim okom u kontaktu sa sivom masom koja je i dalje aktivna.
- Mislim da bi takav zaključak mogao da promijeni način na koji ljudi razmišljaju o snu kao o potpunom isključenju mozga i stanju u kom je spavač nesvjestan okruženja - kazao je Keli.
- Ako ustanovimo da krokodili i drugi reptili, za koje znamo da se odmaraju sa jednim budnim okom, spavaju jednohemisferičnim snom, to bi značilo da je način na koji ljudi spavaju novina u smislu evolucije - dodao je on.
Slanovodni krokodili, koji mogu da narastu i do sedam metara dužine i da teže više od jedne tone, najzasutpljeniji su u Australiji, ali ih ima i u Indiji, juogoistočnoj Aziji, na Filipinima, Papui Novoj Gvineji i nekim drugim pacifičkim ostrvima.
