Postoje samo dvije vrste receptora koji se mogu naći u svakoj stanici vašeg organizma, receptor štitne žlijezde i receptor D vitamina. Jednostavno rečeno, svaka ćelija vašeg tijela zavisi od štitne žlijezde, a ona utiče na vaše zdravlje na mnogobrojne načine.
Ukoliko hormoni štitne žlijezde ne funkcionišu na optimalnom nivou, tada ni ostatak tijela neće funkcionisati na određenom nivou. Preko 250 miliona ljudi širom svijeta pati od hipotireoze odnosno nedovoljnog lučenja hormona štitne žlijezde, a jedna od osam žena susrešće se s problemima štitne žlijezde u nekom razdoblju života.
Pošto se većina problema nedovoljnog lučenja hormona štitne žlijezde nalazi negdje na spektru autoimunih oboljenja, potrebno je shvatiti što izaziva imunološki sistem da "napada" štitnu žlijezdu. Ono što se događa slučaj je zamjene identiteta, a gluten jedan od glavnih krivaca.
Kada gluten, protein koji se nalazi u pšenici i ostalim žitaricama, prođe kroz sluznicu crijeva i uđe u krvotok, vaš imunološki sistem će označiti strano tijelo (gluten) antitijelima za uništavanje. Problem je u tome što vaš imunološki sistem može štitnu žlijezdu zamijeniti za gluten usljed čega ona može biti pod "napadom".
Većina ljudi kada govori o netoleranciji na gluten misli na celijakiju, ali to je samo jedna od manifestacija netolerancije na gluten. Istraživanja pokazuju da samo oko 10 odsto osoba s celijakijom imaju simptome netolerancije na gluten. Približno svaka dvadeseta osoba na svijetu ima necelijačnu netoleranciju na gluten.
Iako većina osoba s autoimunim oboljenjima izbjegava gluten nekoliko nedjelja i nakon toga odustaje (jer nisu sigurni je li ovaj protein uzrok njihovih problema), istraživanja pokazuju da je potrebno i do šest mjeseci kako bi se organizam oporavio od upalnog odgovora.
Ovo su najčešći znakovi da vam smeta gluten:
Probavne smetnje, kao što su gasovi, nadutost, proliv pa čak i zatvor (najizraženiji je kod djece nakon konzumiranja glutena).
Keratoza pilaris (poznata i pod nazivom "pileća koža") na rukama.
Zamor ili umor nakon unošenja obroka koji sadrži gluten.
Dijagnoza autoimunog oboljenja, kao što su Hašimotov tiroiditis, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, ulcerozni kolitis, skeloderma ili multipla skleroza.
Neurološki simptomi, kao što su vrtoglavica ili osjećaj da nemate ravnotežu.
Hormonska neravnoteža.
Migrenske glavobolje.
Dijagnoza hroničnog umora ili fibromijaglije.
Upale, otok ili bol u zglobovima (prstima, koljenima, kukovima).
Problemi s raspoloženjem, kao što su anksioznost, depresija i promjene.
Izvor: Istine i lazi o hrani (lovesensa.rs); foto: hashimoto.rs
