Više se pridaje važnosti onome šta jedemo, nego kako jedemo. Svijest sa kojom unosimo hranu je često ako ne važnija, a onda podjednako važna kao i ono šta unosimo. Zato treba razmisliti o sljedećim preporukama:
1. Nabavite kvalitetnu hranu - ne uvijek onu koja prija vašim navikama, željama i ukusima, već onu koja prija vašem organizmu. Neka hrana bude svježa, živa, po mogućnosti organski gajena i bez hemikalija.
2. Hranu spremajte s ljubavlju. Stanje uma onoga koji priprema hranu direktno utiče na njenu energiju i proces ugradnje u naš organizam.
3. Aranžiranjem obroka napravite atmosferu svakodnevnog slavlja - gozbu za dušu i tijelo.
4. Hranu konzumirajte sa posvećenom pažnjom u atmosferi mira i harmonije. Ne gutajte hranu brzo i nervozno. Odstranite negativne misli, jedite polako i ne gledajte televiziju.
5. Ne jedite po principu da se ne baci... Jedite umjereno, do prvog osjećaja sitosti.
6. Po završetku obroka predahnite. Ne skačite od stola i ne započinjite odmah neku aktivnost.
7. Smanjite unos prostih šećera i kuhinjske soli u ishrani. Ne koristite crveno meso. Koristite obrano mlijeko i mliječne proizvode ili biljna mlijeka i tofu sir. Ne konzumirajte svakodnevno slatkiše i grickalice.
8. Riba i morski plodovi su odličan izbor proteina i amino-kiselina, a imaju i reputaciju afrodizijaka. U jela od povrća, žitarica ili u voćne salate treba dodavati jezgrasto voće jer ima idealan sastav amino-kisjelina.
9. U ishrani treba koristiti integralne žitarice. Pšenične klice i mekinje su odličan izvor selena, a deficit ovog minerala ubrzava starenje. Koristiti sokove od svježe cijeđenog voća koje sadrži prirodni šećer.
10. Povrće i voće su izvor vitamina i minerala kojim prirodno obiluju, pa su ove namirnice vrlo važne u ishrani ljudi, kao variva ili presne. U njima ima dovoljno biljnih vlakana koja su važna za varenje i osjećaj sitosti. Pristalice veganske, presne hrane svjedoče o dobrom zdravlju i povratku u svježinu i mladost. Povrće i voće su bogata prirodna riznica vitamina, aktivnih supstanci koje učestvuju u očuvanju imuniteta ljudi, a neki su jaki antioksidanti, kao vitamin A,C,E koji podmlađuju organizam.
Odbrana mladosti postiže se pozitivnim emocijama i savladavanjem stresova svakodnevnog života. Vesele osobe šire pozitivnu energiju i uvijek su duhom mlade. Hodanje na otvorenom oslobađa od stresa. Pored toga što brz hod sat vremena potroši 300 kalorija i tako topi salo, izvrsno utiče i na psihu jer podstiče lučenje endorfina i seratonina i čini organizam vitalnijim.
Tajna vječne mladosti je prema svemu rečenom recept za zdrav život. To znači pravilan način ishrane, svakodnevnu fizičku aktivnost, kao i to da se tijelo, duša i duh dovedu u ravnotežu (joga). Samo tako se može obezbijediti vitalnost organizma i dugo zadržati mladalačka figura.
Izvor: Sensa; foto: metro-portal.hr
