“Poslati poziv Crnoj Gori, gdje se većina građana protivi punopravnom članstvu u NATO, može se posmatrati kao direktna agresija na mir, stabilnost i bezbjednost građana naše države. Činjenica da su predviđeni nedefinisani uslovi kao što je prilagođavanje sistema odbrane, reforma vladavine prava i jačanje podrške javnog mnenja, govori prije svega o političkoj odluci ministara NATO-a za koju mislim da ima malo veze sa Crnom Gorom nego sa nečim što je mnogo šire”, rekao je Milić u intervjuu Javnom servisu Hrvatske HRT-u.
On je istakao da samo građanima Crne Gore pripada pravo da odlučuje o svom suverenitetu. Insistiraće da se građani o pitanju ulaska u NATOizjasne na fer, slobodnom i demokratskom referendumu, koji, kako kaže, može biti održan paralelno sa izborima za Skupštinu Crne Gore i lokalnim parlamentima.
“Ono što je programski stav SNP-a jeste da smo mi protiv punopravnog članstva Crne Gore u Sjeverno-atlantskom paku. Svjedoci smo svi zajedno da u demokratskim državama građani neposredno odlučuju na referendumu i o mnogo manje bitnim pitanjima nego to da li će njihova država biti članica jednog, po mom mišljenju, ofanzivnog vojnog saveza ili ne”, naglasio je predsjednik SNP-a.
Na pitanje koliko Rusija ima uticaja na događanja u Crnoj Gori, Milić odgovara da se ta veza može tražiti 2005./2006. godine.
“Postoji sumnja da je, u stvari, Rusija bila dominantni faktor prilikom prošlog referenduma o nezavisnosti Crne Gore i da je tom prilikom premijer Đukanović obećao svojim ruskim partnerima određene koncesije za nešto što je sada očigledno zaboravljeno. Nakon toga imali smo ogromne investicije iz Rusije, a da su te investicije u najvećem svom dijelu bile kontroverzne, tako da što se protesta tiče - nemaju nikakvog uticaja. Ono što je očito je da Crna Gora sebi ne smije dozvoliti da bude poligon za obračune na geostrateškom planu koji su mnogo značajniji nego što je značaj naše država”, rekao je Milić.
On je ponovio da su opozicionari na sastanku sa predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem zatražili model kojim će biti stvoreni uslovi za održavanje fer i slobodnih izbora.
“A da ne govorim o biračkim spiskovima, nedostatnosti Zakona o crnogorskom državljanstvu, Zakona o prebivalištu i boravištu, ali i sa druge strane da vidimo ko će sprovoditi te izbore. U Crnoj Gori možda mnogo manji problem predstavlja izborno zakonodavstvo koliko predstavljaju zloupotrebe pred, tokom i nakon izbornog procesa, tako da imamo jedan surogat izbornog sistema gdje partije izlaze na izbore, a mandati pripadaju poslanicima, tako da neko dođe u situaciju da nakon određenog vremena promijeni partijske boje i prikloni se onima koji imaju novac i vlast”, dodao je Milić.
On smatra da se krenulo dobrim putem i poručuje da se do 20. decembra mora donijeti odluku oko izbornog zakonodavstva.
“Već 21. decembra je najavljen novi sastanak na kojem ćemo donijeti odluku kakav je to pravno-politički model koji će vršiti kontrolu tih izbora, da li će to biti prelazna vlada ili vlada punog legitimiteta koja će biti prelaznog kataktera do izbora ili će biti nešto drugo. Ono što je realno, najveći problem tu predstavlja predsjednik Demokratske partije socijalista koji insistira da njegova Vlada, koja je potpuno nelegitimna, jer takva većina koja njega prati više i ne postoji u Skupštini, sprovodi te izbore”, zaključio je Milić.
