On je kazao da je Ministarstvo posvećeno cilju da Crna Gora postane turistička destinacija sa ponudom tokom čitave godine, sa diverzifikovanim turističkim proizvodom namijenjenim različitim ciljnim grupama potrošača, sa akcentom na visokokvalitetni turizam uz stalna nastojanja za unaprijeđenjem kvaliteta, uz poštovanje principa održivog razvoja.
“Takvim pristupom i odnosom teži se povećanju benefita od turizma, što će doprinijeti povećanju zaposlenosti i poboljšanju životnog standarda ljudi”, rekao je Gvozdenović za časopis Montenegro Airlinesa, Inflight Luxury.
Crnu Goru je, kako je kazao, prema zvaničnim statističkim podacima, tokom prvih osam mjeseci posjetilo oko 1,4 miliona turista, koji su ostvarili oko devet miliona noćenja, što je oko 20 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
“Posjeta našim nacionalnim parkovima bilježi rast broja turista više od 32 odsto, na drumskim graničnim prelazima bilježi se povećanje broja putnika sedam odsto, dok je promet kroz tunel Sozina povećan devet odsto”, naveo je Gvozdenović, najavljujući niz aktivnosti koje će unaprijediti ukupnu ponudu države, kako bi bila turistički atraktivna svih 365 dana u godini.
On je dodao da je, u prvih osam mjeseci, u svim hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera ostvareno preko 330 hiljada noćenja, što je 13 odsto bolje, dok je u luku Kotor u toku prvih sedam mjeseci uplovilo 15 odsto više brodova u odnosu na isti period prošle godine. Zabilježen je i kuriozitet kada je u jednom danu u Kotoru boravilo do pet hiljada turista.
Gvozdenović je podsjetio da sve institucije, koje su direktno ili indirektno uključene u turizam, bilježe rast parametara, kao i da lokalne turističke organizacije i predstavnici turističke privrede ocjenjuju veoma uspješnom turističku sezonu.
“Na produžetak turističke sezone utičemo razvojem MICE turizma, što je u destinacijama kao što je Crna Gora možda najvažniji činilac za smanjenje sezonalnosti u poslovanju turističke privrede, a s druge strane time podstičemo i razvoj drugih vidova turizma. Takođe, brojne zanimljive kulturne i zabavne manifestacije, koje se održavaju širom Crne Gore u periodu postsezone, doprinose sadržajnosti naše turističke ponude”, smatra Gvozdenović.
On je kazao i da je ponuda na sjeveru izuzetno važna za uspješnu sezonu, jer blizina mora i planine svakako predstavlja glavni adut, a brojne mogućnosti za aktivan odmor u prirodi, kao i pristupačne cijene smještajnih kapaciteta i brojne manifestacije, su ono što privlači turiste.
“Posljednjih godina, sve veću pažnju posvećujemo stvaranju uslova za turističku valorizaciju zaleđa i planinskog dijela Crne Gore, jer je prirodni potencijal veoma značajan za turizam. Planinski turizam je postao jedan od najbrže rastućih sektora u svjetskoj turističkoj industriji, a Crna Gora ima brojne mogućnosti za njegov razvoj, kroz obogaćivanje sadržaja za aktivan odmor u netaknutoj prirodi, boravak u autentičnim etno selima, uživanje u pet nacionalnih parkova, kao i kroz promociju prirodnih predjela i resursa, posebnih u Evropi”, ocijenio je Gvozdenović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko su valorizovani ostali kapaciteti Crne Gore, kao što su istorijski i vjerski, posebno u centralnom i sjevernom dijelu, rekao da je Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori, koja je usvojena 2008. godine, postavljen cilj da se, pored podizanja nivoa kvaliteta ponude, stvore i tržišni preduslovi za privlačenje većeg broja turista tokom pred i post sezone i to prvenstveno putem diverzifikovane ponude na primorju, kao i u centralnom i sjevernom dijelu, uz njihovo povezivanje u jedinstven proizvod.
“U okviru segmenata turističke ponude koje treba intenzivnije razvijati, u Strategiji posebno mjesto zauzima i dio koji se odnosi na razvoj ponude kulturnog i vjerskog turizma”, dodao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, s obzirom na prepoznat potencijal razvoja vjerskog turizma predstoje brojne aktivnosti, uz saradnju prvenstveno sa Ministarstvom kulture, koje će imati za cilj i kvalitetniju turističku valorizaciju kulturnih i vjerskih dobara i objekata. Aktivnosti se, između ostalog, odnose i na vrednovanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine s turističkog aspekta, odnosno s aspekta njene turističke atraktivnosti.
“Takođe, potrebno je u razmatranje uključiti i geografski položaj kulturnih i vjerskih znamenitosti, kao i stepen njihove očuvanosti, uz davanje prednosti onim objektima koji su pristupačni, koji se nalaze u turističkim mjestima, uz puteve ili duž 'panoramskih ruta'”, smatra Gvozdenović.
Potencijal je, kako je ocijenio, prepoznat, a preduzimaju se i aktivnosti da Crna Gora, u okviru ukupne turističke ponude, promoviše i segment vjerskog turizma. Turističke agencije u tom smislu već i imaju tu vrstu ponude, gdje najčešće nude jednodnevne izlete do manastira Ostrog, Morača, Pivskog manastira, hrama Hristovog Vaskrsenja, ali svakako da postoji prostor i za dalji razvoj tog oblika turizma, što predstoji u narednom periodu.
Izvor: Mina business
