Osjećaj straha javlja se u trenutnoj ili potencijalno očekivanoj situaciji, na primjer u zatvorenim prostorima poput pozorišta, trgovine, u vozilu javnog prevoza ili među mnoštvom ljudi, kažu njemački neurolozi.
Agorafobija najčešće počinje nenadanim paničnim napadom, osjećajem nemoći i straha da će osoba izgubiti kontrolu na nekom javnom mjestu. Prate je fizički simptomi poput tahikardije, bola u grudnom košu, osjećaja gušenja i slabosti. Osobe koje su iskusile panični napad kažu da im se činilo kao da su doživjele srčani udar ili kao da će umrijeti.
Nekim ljudima problem predstavlja i sam izlazak iz stana. Kod agorafobije i paničnih napada riječ je o podsvjesnim zbivanjima zbog kojih tijelo dobija signal da je u opasnosti. Pritom u organizmu počinje da se luči velika količina adrenalina, koja u objektivnim opasnostima daje osobi snagu za bijeg, a u ovakvoj situaciji izaziva neprijatne tjelesne simptome koji izazivaju napade panike.
Panični napadi pojavljuju se najčešće iznenada i nisu nužno vezani uz određenu situaciju ili nadražaj. U većini slučajeva oboljela osoba izbjegava mjesto ili situaciju u kojoj se napad dogodio, zbog čega je ovaj aspekt usko povezan s agorafobijom i kasnije sa strahom od straha. Njemački neurolozi ističu da fobije nisu psihijatrijske bolesti nego psihološki poremećaji.
Jedan od glavnih okidača panike je nakupljeni stres, a dobra je vijest da se uspješno liječi psihoterapijom. Najčešće je to kognitivno bihejvioralna terapija koja se u težim slučajevima kombinuje s antidepresivima i anksioliticima, a ljekari preporučuju i autogeni trening, meditaciju, vježbe disanja...
Po podacima američkoga državnog Instituta za mentalno zdravlje u Sjedinjenim Državama od napada panike pati oko 40 miliona stanovnika.
Izvor i foto: hr.n1
