On je kazao kako tema ovogodišnjeg okupljanja - "Kultura i razvoj" - ne samo da odvažno pomjera kulturu s margine "već je postavlja u samu srž društvenih pitanja, koja zahtijevaju ne samo snažnu svijest o vrijednostima kulture, već i složena interdisciplinarna promišljanja".
- Kultura i njeno unaprjeđenje nalaze se pred brojnim iskušenjima. Ne možemo tvrditi da je to isključivo posljedica globalizacije, dinamičnijeg tehnološkog razvoja, raznih kriza, prije svih - krize smisla. U različitim epohama, bilo je fenomena i promjena koje su ugrožavale bit kulture, pa je i u vremenima nimalo joj naklonjenim, iskazivala svoju vitalnost, odnosno neuništivost. Vrlo nepredvidiva događanja nas ne smiju zavesti da kulturu ostavimo usamljenu. Još manje da joj dopustimo da bude samodovoljna, da teče mimo razvojnih tokova. Otuda na ispitu nije samo kultura, već i društvo u cjelini, posebno intelektualna zajednica. I otuda je prirodno da za ovu temu budu zainteresovani i oni koji ovom sektoru formalno ne pripadaju, iako na prvi pogled mnogima ne može biti održiva teza da je upravo kultura temelj razvoja cjelokupnog društva. Kako od tog, naizgled, paradoksa proizvesti potencijal? I što je još važnije: kako objediniti sve snage kako bi razvoj bio neupitan - dodao je ministar kulture.
U svom obraćanju dalje je ukazao kako je otkrivanje naše kulture "snop raznovrsnih spoznavanja čiju neophodnost stalno iznova treba dokazivati".- Odgovornost je, zacijelo, i na ustanovama kulture koji ne smiju biti pasivni potencijali, već činioci koji će promjenom načina razmišljanja i privređivanja dosegnuti konkuretnost kulturnih proizvoda. Naravno da treba podrobno analizirati kulturne resurse i spremnost da se otvore u cilju jačanja društva u cjelini. Potrebna su nam nova znanja i ideje, inicijative koje nijesu konzervativne, već usklađene sa potrebama razvoja, ali i više obrazovanja o tekućoj produkciji i kulturnoj baštini. Jer nasljeđe ipak treba osvajati, kao i savremenost.
Goranović takođe smatra da "statično bavljenje našim bogatim nasljeđem mora biti prevaziđenon, te da treba "tragati za formama koje mogu biti savez kulture i biznisa".
- Dakle, ova tema je veoma interesantna: postoji, recimo, još veliki prostor za razmišljanja o kulturnom, pa i o filmskom turizmu, o načinima na koje kreativnost pojedinca može biti upregnuta u službu razvoja, o uvođenju preduzetničkog duha u kulturi, o značaju javno-privatnog partnerstva u ovoj oblasti... Konačno i pitanje: šta ako kultura bude u drugom planu, ako nema prostora za njeno djelovanje? Utoliko lošije po razvoj - zaključio je ministar Goranović.
Na ovogodišnju temu "Kultura i razvoj" govorili su još domaćin i utemeljivač rasprava dr Veselin Vukotić, zatim beogradski profesori dr Dušan Janjić, dr Ratko Božović i dr Čedomir Čupić, i profesor iz Skoplja dr Atanas Kočov.
