Imajući u vidu da je prema poslednjem popisu stanovništva Crna Gora imala 625.200 stanovnika znači da na 100 stanovnika ide 166 telefonskih brojeva.
Prema riječima građana, korisnika mobilnih telefona, to što je u Crnoj Gori registrovano toliko korinika mobilnih telefona nije stvar prestiža ni luksuza, već potrebe.
Kako je za Dan rekao građanin Srđan Popović, on je imao tri telefona i imao je kartice sva tri operatera - Crnogorskog telekoma, M:tela i Telenora. Naveo je da mu je jednostavno tako bilo jeftinije.
"Samo mi je Telekomova kartica bila na postpejdu, ostale su bile pripejd. Tako je mnogo ekonomičnije jer operateri pružaju razne povoljnosti za razgovore u mreži, dok su na prijmer razgovori između mreže M:tela i Telenora jako skupi. Zato sam dugo koristio tri kartice i isključivo sam razgovarao u mreži jer mi je uglavnom bilo besplatno. Dopunim na primjer račun na M:telovoj kartici sa dva-tri eura i cijeli mjesec u mreži razgovaram besplatno. Preko Telekoma sam kupio telefon uz paket i dobio sam besplatno dvije hiljade minuta razgovora u mreži, besplatan internet, 50 poruka. Ograničavam se na tu pretplatu i znam svakog mjeseca koliko ću da potrošim", objasnio je Popović.
Kako kaže, mnogo je ljudi koji su korisnici usluga dvije ili sve tri mreže jer na taj način koriste razne povoljnosti koje operateri pružaju.
Stručnjak za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača Predrag Boljević rekao je da su slični podaci u svim zemljama gdje je standard približan crnogorskom, isto ima više korisnika mobilnih telefona nego građana.
"Građani jednostavno koriste povoljnosti koje se pružaju u razgovorima u mreži jer rijetko možete vidjeti da neki građanin ima dva telefona sa karticama istog operatora. U razvijenim zemljama gdje plaćanje računa ne predstavlja veliko finansijsko opterećenje rijetko možete naći da građani imaju više od jednog telefonskog broja. Kod nas, sa druge strane, imamo zatvorene korisničke grupe, na primjer, zaposleni nekog ministarstva koji za pet eura mjesečno dobijaju besplatne pozive u svim mrežama za cijeli mjesec, dok tako nešto operateri ne dozvoljavaju penzionerima, licima u stalju socijalne potrebe i slično. Kod nas je operaterima sve dozvoljeno, oni se ponašaju kao bogovi i jednostavno nije jasno kako regulator to dozvoljava", rekao je Boljević.
On je naglasio da je nejasno kako regulator dozvoljava da obični građanin plaća deset centi po započetom minutu razgovora dok korisnici u zatvorenim grupama za pet eura ili malo više cijeli mjesec razgovaraju besplatno.
"Podsjetio bih da je član zakona koji propisuje da građanin plaća samo ono što potroši u telekomunikacijama ukinut prije neku godinu, pa građani plaćaju onoliko koliko operater traži. Mogu da naplate koliko hoće, a regulator to mora da definiše", poručio je on.
Na kraju novembra prošle godine, prema podacima EKIP-a, od ukupnog broja korisnika mobilne telefonije mobilni operater Telenor je imao 404,3 hiljade korisnika, ili 38,95 odsto, Crnogorski telekom 338,6 hiljada korisnika, odnosno 32,63 odsto, a M:tel skoro 295 hiljada korisnika, odnosno 28,42 odsto. Od ukupnog broja postpsjd korisnika je bilo 38,06 odsto, a pripejd korisnika skoro 62 odsto.
Prošla godina je donijela dosta novina za korisnike mobilnih telefona. Operateri su neke korisnike obradovali time što je jeftiniji roming u zemljama regiona, shodno odluci koju je Crna Gora potpisala sa Srbijom, Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom. Prema toj odluci od jula prošle godine cijene poziva, poruka i interneta u romingu jeftinije su od 50 do 70 odsto.
Međutim, korisnici se nijesu obradovali kada su operateri cijenu minimalne elektronske dopune duplirali pa sad umjesto jednog iznosi dva eura.
Dan
