Podgorica

Burzanović: Nabavka knjiga dovedena je u pitanje

U podgoričkima analima zapisano je da je na inicijativu vojvode Marka Miljanova 19. januara 1881. osnovana Podgorička čitaonica sa bibliotekom „pod pokroviteljstvom njegove svjetlosti knjaza Mirka, velikog vojvode Zetskog“. Čitaonica je najprije bila smještena u privatnoj kući u Staroj Varoši, a poslije toga je „blaženopočivši mitropolit Ilarion Roganović, za uspomenu svoga rodnog mjesta, darivao ovdašnjoj čitaonici jednu dosta lijepu crkovnu zgradu“. Među članovima, bilo ih je 48, svojim ugledom i značajem ističu se vojvoda Mašo Vrbica, vojvoda Đuro Cerović, vojvoda Bećir-beg Osmanagić, brigadir Mihailo Vučinić i kadija Seljo Abazović, ministar finansija V. Đ. Cerović, prota Zaharije Popović. Jedina članica čitaonice bila je gospođa Milica Ilić, po zanimanju učiteljica. Tradiciju te davne Podgoričke čitaonice sa bibliotekom baštini Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ koja je nedavno obilježila 135 godina rada. Tim povodom, za Pobjedu govori njen direktor Nebojša Burzanović.
Burzanović: Nabavka knjiga dovedena je u pitanje
Portal AnalitikaIzvor

POBJEDA: Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ najstarija je instutucija kulture na teritoriji Podgorice. Kako vidite njenu poziciju u aktuelnom sistemu kulture našeg glavnog grada?

BURZANOVIĆ: Bez lažne skromnosti mogu da kažem da je ova ustanova dosadašnjim rezultatima nadmašila lokalne okvire i ciljeve zadate njenom administrativno – pravnom pozicijom . Ovo j e biblioteka otvorenog tipa. Usluge koje pružamo dostupne su svim socijalnim strukturama. Pored zasebnih odjeljenja za djecu, odrasle, periodiku, posebne fondove i zavičajnu zbirku, zaniteresovanima su na raspolaganju 150 mjesta u čitaonicama - dječjoj, opštoj, naučnoj i čitaonici periodike. Funkcionalna sala za predstavljanje knjiga i tematske književne večeri, poseban galerijski prostor i velika multifunkcionalna sala, uz ostale sadržaje, u najboljem smislu prate potrebe savremenog javnog bibliotekarstva. Obim, dinamika i kulturološki značaj dešavanja pod krovom ove ku- će biblioteku „Radosav Ljumović“ čine prepoznatljim mjestom i van granica naše države.

POBJEDA: Što o instituciji na čijem ste čelu govore konkretne brojke iz 2015. godine?

BURZANOVIĆ: Idemo redom. Na kraju prošle godine imali smo 3.377 upisanih članova biblioteke, što predstavlja porast od 12 odsto u odnosu na 2014. To je najveći broj učlanjenih od povratka u našu zgradu 2011. godine. Članovima biblioteke prošle godine pozajmili smo ukupno 87.625 publikacija. Intezivirali smo međubibliotečku saradnju. Samo kroz razmjenu sa nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“ naučnim radnicima i studentima koji su članovi naše biblioteke obezbijedili smo 235 monografskih publikacija. Organizovali smo devet izložbi čiji je cilj popularizacija, knjige biblioteka i čitanja. Pribavljeno je 4.223 monografskih publikacija. Baza podataka uvećana je za 2.131 novi zapis. Računari internet čitaonice korišćeni su 3.622 sata... To su impozantne brojke.

POBJEDA: Biblioteka ima i nekoliko područnih odjeljenja. Vaši knjižni fondovi za crnogorske uslove značajni su, a opseg usluga koje pru- žate širok. To zahtijeva anga- žovanje značajnog broja ljudi. Koliko je sada zaposlenih u biblioteci?

BURZANOVIĆ: Ukupno 30. Za instituciju ovog tipa to je mali broj, ali su svi oni stručno osposobljeni posvećenici i zaljubljenici u svoj posao. Uz dobru organizaciju, naš uspjeh dobrim dijelom se temelji na entuzijazmu uposlenih.

POBJEDA: Imate li adekvatnu podršku osnivača?

BURZANOVIĆ: Grad pokazuje puno razumijevanja prema nama. Zadovoljni smo. Danas čitaoce u biblioteku mogu privući samo novi naslovi, a mi od osnivača imamo solidnu podršku u popuni naših knjiž- nih fondova. Uzgred, budimo realni, sve biblioteke u Crnoj Gori imaju problema sa nedostatkom prostora za adekvatan smještaj a mi imamo funkcionalnu, modernu zgradu koja je danas takva zahvaljuju- ći ulaganjima grada. Između ostalog, to nam omogućava da njegujemo koncept otvorenosti za nove estetske doživljaje i naučne sadržaje. Ona je mirna oaza za učenje u toku studija, mjesto za susret i razgovor sa zaljubljenicima pisane riječi, skriven kutak u srcu Podgorice... Svaka kreativna ideja i stvaralac imaju prostor u biblioteci „Radosav Ljumović“. Bez podrške i razumijevanja osnivača to bi bilo teško ostvarivo. Sociološke i tehnološke promjene korjenito mijenjaju forme bibliotečke usluge. U dogledno vrijeme suočićemo se sa obavezom da temeljno preispitamo ulogu biblioteke u svijetlu očekivanja koja korisnici naših usluga imaju. U budućnosti biblioteke će funkcinisati kao praktična mješavina tradicionalne i elektronske građe. Tradicionalni i elektronski izvori informacija uporedo će postojati. Biblioteke će funkcionisati kao stručni posrednici koji olakšavaju snala- ženje u svijetu umreženih informacija. To će biti važan izazov i za nas i za našeg osnivača.

POBJEDA: Nije zanemarljiva ni izdavačka djelatnost biblioteke „Radosav Ljumović“. Koje novitete izdvajate?

BURZANOVIĆ: Imamo više vrijednih izdanja sa akcentom na zavičajne pisce i teme. Posthumno smo objavili knjigu pjesama Ivana Cekovića „Jasada putujem“ i Mihaila Ražnatovića „Gledamo preko nišana“. U saradnji sa gradskim Sekretarijatom za kulturu publikovana je monografija „Gradonačelnici“ autora Danila Burzana. Iz štampe je upravo izašao novi broj našeg časopisa „Glasnik“ .Tu je i mali zbornik literata „Latica“.

POBJEDA: Što su najznačajniji limitirajući faktori u radu biblioteke?

BURZANOVIĆ: Tradicionalno, nedostaje nam novac, ali trenutno veći problem su ograničenja koja imamo kada je u pitanju način utroška novca kojim raspolažemo. Zakonom o javnim nabavkama stavljeni smo u čudnu situaciju. Nabavka knjiga koja je esencija naše djelatnosti dovedena je u pitanje. Uskraćena nam je mogućnost nabavke referentnih naslova kroz direktnu komunikaciju sa izdavačkim kućama. Zahvaljujući zakonu o javnim nabavkama koji knjigu tretira kao robu, desi se da vam knjige koje su hit u septembru mogu biti isporu- čene tek nakon zaključenja tendera, u aprilu iduće godine. Ako se desi da ljudi više puta dođu u biblioteku, a ne nađu naslov koji ih interesuje jer smo mi objektivno spriječeni da knjigu nabavimo zato što čekamo na rezultat tendera, lako se desi da oni izgube interesovanje i prestanu nas posje- ćivati. Tako svi gubimo.

POBJEDA: Da li ste problem pokušali da prevaziđete inicirajući izmjenu Zakona o javnim nabavkama?

BURZANOVIĆ : Obratili smo se za pomoć Ministarstvu kulture. Ta stvar je u toku. Ne prejudicirajući ishod, očekujem da će ta inicijativa imati određene pozitivne efekte

Pobjeda

Portal Analitika