- Turizam nije kriv za zločin koji je napravljen sa prostorom. Ovo turizam nije uradio. Prostor i njegov kvalitet, kao i ukupni prirodni ambijent, sastavni su dio ukupnog turističkog proizvoda. Zločin je urađen u ime turizma i pod firmom turističkog razvoja, a za interes pojedinih grupa, koje nijesu iz turizma i ne žive od turizma – ocijenio je Armenko u razgovoru za Pobjedu.
Nažalost, naveo je, prekomjernom gradnjom i trošenjem prostora turizam je mnogo izgubio. To najbolje pokazuje iskazani interes investitora za izgradnju hotela u posljednjih nekoliko godina.
- Može biti da je u prostornom planu za obalno područje naglašeno učešće mješovite izgradnje najbolji pokazatelj da će sve manje biti mogućnosti za razvoj Crne Gore kao elitne turističke destinacije – smatra Armenko.
Upitan kako doživljava prostorni plan posebne namjene za obalno područje, koji projektuje razvoj do 2030. i sa kojim bi trebalo da se usklade svi planovi u primorskim opštinama, Armenko je kazao da ima problem da razumije za koga se on pravi.
- Imam osjećaj da planer analizira neku virtuelnu stvarnost, koju je uzeo za osnovu, s namjerom da planira razvoj za narednih 15 godina. S obzirom da poznajem renome i kredibilitet institucije koja je obrađivala plan (radi se o kući „Horvath and Horvath“, referentnoj za oblast turizma i turističkog razvoja) odgovor nalazim u činjenici da je autor raspolagao sa pogrešnim i nepotpunim podacima, koji ukazuju na postojeće stanje u oblasti turizma u Crnoj Gori i u oblasti iskorišćenosti prostora. Ovo je bio osnovni nedostatak planeru da realno projektuje razvoj turizma do 2030. godine – ističe on.
Na pitanje kako se to moglo dogoditi s obzirom da je u izradu plana uloženo 1,4 miliona eura, da se radio pet godina i da je jedan od najvažnijih dokumenata za sljedećih deceniju i po, Armenko je odgovorio da je bez ozbiljne i detaljne analize postojećeg stanja turizma u Crnoj Gori nemoguće napraviti dobar i realan plan razvoja turizma.
- Kad o ovome govorim mislim na sljedeće: planer je za osnov uzeo 2011. godinu, a u februaru 2016. razgovaramo o nacrtu plana, koji će se najvjerovatnije usvojiti 2017. godine. Autor planira da 2020. raspolažemo sa 208.622 kreveta, a 2030. sa 230.766. Prema podacima opština, Monstata i na osnovu sopstvenih istraživanja na današnji dan ovi kapaciteti se procjenjuju na 500.000 kreveta. Kada je u pitanju struktura kapaciteta, onda je problem još veći, jer se danas, 2016. godine, na hotele odnosi samo 40 hiljada kreveta, a sve ostalo je komplementarni smještaj – napominje on.
(Opširnije čitajte u današnjoj Pobjedi)
