Na okruglom stolu „Otvaranje tajnih dosijea, predrasude, zablude,perspektive“, koji je organizovao Građanski pokret URA, Rakčević je rekao da i danas Crna Gora boluje od raznovrsnih zloupotreba državnih resursa i zloupotreba službi bezbjednosti.
"Jedno od posljednjih i najbolje branjenih uporišta bolnog i destruktivnog crnogorskog jednopartizma DPS-a je mistična ANB. U poslednjih četvrt vijeka postoje brojni primjeri da je državna ili nacionalna bezbjednost mnogo više brinula o stabilnosti, sigurnosti i izbornim pobjedama DPS nego o sigurnosti zajednice države. Apa se osjeća iz tih zatvorenih prostora. Neophodno je provjetravanje i suočavanje sa uzročnicima straha i nesloboda društva. Zarobljena i zatvorena društva imaju i zatvorene arhive. Tu cvjetaju zloupotrebe tajni, trguje se dosijeima, manipuliše i reketira. Otvorena i slobodna društva otvaraju arhive i službe bezbijednosti su pod stalnom demokratskom višestranačkom kontrolom i bore se za povjerenje javnosti", naglasio je Rakčević.
Uvodna izlaganja imali su general u penziji Blagoje Grahovac, prof. dr Čedomir Čupić (Fakultet političkih nauka Beograd), prof. dr Ozren Žunec (Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu), advokat Goran Rodić, akademik Šerbo Rastoder (Univerzitet Crne Gore), Zoran Mikić (istoričar), dr Zijad Bećirović (Institut za Bliski istok i Balkan, Ljubljana) i Ranko Vuković, publicista i član Savjeta URA.
Član Savjeta URA, general u penziji Blagoje Grahovac ocijenio je da društva koja nemaju razvijenu demokratiju i vladavinu prava pate od mnogih predrasuda, zabluda, dilema i strahova.
"Da bi se društvo oslobodilo od tih sociološko-psiholoških nedaća, prvi uslov je promjena sistema društvenih vrijednosti, a da bi se učinio prvi korak na tom putu, nužna je promjena vlasti ili režima koji su bili generator tih društvenih devijantnosti. U državama u kojoj vlada autokratski režim, politički neistomišljenici ili slobodoumni ljudi, od tog istog režima redovno bivaju proglašavani neprijateljima države. Nepobitan je zaključak, takva država zaista ima svog najvećeg neprijatelja, a to je upravo taj režim. Živi smo svjedoci da vlast u Crnoj Gori svoje političke neistomišljenike neprekidno proglašava neprijateljima države Crne Gore", kazao je Grahovac.
On je dodao da je krupno političko, društveno, pravno, bezbjednosno i kulturološko pitanje - da li država ima kontrolu ko sve za svoje lične, političke ili kriminogene potrebe raspolaže ovakvom tehnikom i ko je sve formirao privatnu arhivu tajnih dosijea.
"Sve ovo može proizvesti jake sociološko - psihološke traume kod građana. U nedemokratskim režimima to se manifestuje kroz tri indikatora: prvo, naglašena strast za praćenjem i prisluškivanjem političkog protivnika, političkog neistomišljenima, konkurenta, supružnika, ljubavnika ili ljubavnice; drugo, masovna lična opsesija da ste baš vi prisluškivani; i treći, razočaranje kad utvrdite da niste, pa zavlada osjećaj o sopstvenoj društvenoj beznačajnosti. Sve ovo može dovesti do paranoičnog stanja duha građana", rekao je Grahovac.
Član Centralnog odbora URA, istoričar Zoran Mikić, kazao je da je očigledno je da su u Crnoj Gori potrebne korjenite promjene, da bi došlo do vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem, ali i oslobađanja društva od straha koji su svojim radom proizvele tajne službe.
"Crna Gora kao i sve zemlje regiona moraju da usvoje Zakon o otvarnju tajnih dosijea i Zakon o lustraciji ako žele da se istinski suoče sa prošloću, događajima i zločinima iz prošlosti. Promjena retrogradnog razmišljanja da svi građani koji se javno deklarišu protiv režima predstavljaju opasnost po državu, ali i borba protiv korupcije i kriminala kao ni suštinske promjene ne mogu doći dok se državne institucije ne pročiste od autoritarne prošlosti i ostataka totalitarnog sistema", smatra Mikić.
CdM
