“Mi nijesmo namjeravali, niti je postojala ikakva intencija da se gasi FPN”, poručio je Lučić, gostujući u emisiji „Lady Marijana” na studentskom radiju KRŠ.
On je kazao da se studijski programi ne gase, već se restrukturiraju da bi bili usklađeni sa međunarodnim standardima koje Univerzitet mora ispuniti u procesu akreditacije. “Vi ne možete da se akreditujete 2017. godine ako ne ispunite međunarodne uslove i to je zahtjev. Nije to samo stvar da li mi međusobno želimo da pregovaramo između sebe kao akademska zajednica, već je to zahtjev naše integracije u evropski prostor obrazovanja i intencije države da postane članica EU i moramo biti uporedivi”, rekao je Lučić.
Studenti, pak, vjeruju u navode da će doći do ukidanja nekih smjerova i nijesu saglasni sa tim.
Student magistarskih studija na ovom fakultetu, Andrej Šepelj poručio je da studentima najviše smeta to što se reformom traži ukidanje nekih studijskih programa. „Nedostaje kadra, ali ova reforma nedovoljno dotiče tu tačku problema i kako će funkcionisati asistenti i profesori i kako će ovaj Fakultet početi da proizvodi taj kadar što i jeste suština ove univerzitske jedinice“, smatra Šepelj.
On je kazao da diploma, gašenjem nekog od smjerova, gubi na konkurentnosti.
„Potrebno je da onaj ko je bio odgovoran da osnuje Evropske studije, ako one nakon osam godina treba da se ugase, izađe pred studente i kaže kako ta vrsta kadra nije potrebna, pogotovo u trenutku kada proces evropskih integracija traje“, poručio je Šepelj.
Lučić je kazao da je predlog Uprave FPN-a da se studijski program Evropske studije dalje ne razvija. “Ne znači da je to definitivno u smislu izučavanja te oblasti, jer master na politikologiji nudi mogućnost daljeg razvijanja tog smjera“, pojasnio je on. Govoreći o programu Novinarstvo na FPN-u za koji se planira reformisati u studijski program pod imenom Komunikologija, Lučić je kazao da je predlog reforme da budu tri godine Komunikologije, a fokus na masteru na kome će se student, ukoliko se za to odluči, razvijati u smjeru Novinarstva.
Takođe, Lučić je kazao da nije samo diploma preporuka za zasposlenje, već i vannastavne aktivnosti.
On je, govoreći o predlogu spajanja studijskih programa Politikologija i Međunarodni odnosi, naveo da to spajanje neće ići na uštrb jednog ili drugog. „Smatrali smo da Politikologija nudi širi opseg znanja koji neće ići na uštrb Međunarodnih odnosa koji bi se razvijali preko mastera”, istakao je Lučić. Kada je riječ o akademskom programu, Lučić je kazao da ne zna kako će biti koncipiran jer “na tome radi Radni tim FPN-a i oni bi, kao i svi ostali, 31. marta trebalo da predaju te predloge elaborata”.
Prema njegovim riječima, u dokumentu “Analiza stanja i strateška opredijeljenja za reorganizaciju i integraciju Univerziteta Crne Gore”, koji je objavljen u aprilu prošle godine, naveden je način na koji se reformiše Univerzitet.
Na pitanje ko su stručnjaci koji su učestvovali u izgradnji reforme UCG-a, on je kazao da je analize, osim timova fakultetskih jedinica, radio Radni tim Univerziteta koji je činilo 13 članova. On je precizirao da su četiri međunarodna eksperta konsultovana povodom reforme Univerziteta – rektor ljubljanskog univerziteta i stručnjak iz oblasti hemije, Stane Pejanov; hrvatski teatrolog, Darko Lukić; Gordana Šurlan, koja je ekspert iz oblasti poljoprivrede; kao i dekan Fakulteta za društvene nauke iz Ljubljane, Rade Bohinc, koji je po struci pravnik što, kako je ocijenio Lučić, ne umanjuje njegovu stručnost. “On ima apsolutnu kompetenciju i reference“, kazao je on.
Lučić je rekao da su ostali članovi Radnog tima Univerziteta prorektor, crnogorski profesori, članovi Senata, kao i predstavnik Studentskog parlamenta. Komentarišući spekulacije da se na reformama radilo bez konsultovanja studenata, on je naveo da predstavnik studenata, ako je u Radnom timu, po pravilu predstavlja sve studente. „Logično je da se vi međusobno informišete preko njega“.
Upitan da li bi bio spreman da učestvuje na javnom času gdje bi studentima iznijeli ekspertizu, on je kazao da njegov dolazak u studentski radio jasno govori o tome.
„Sve što se radi, radi se da bi bilo bolje, prije svega studentima, i želimo da napravimo dobru reformu gdje će student biti u fokusu svega“, poručio je Lučić, navodeći da je ubijeđen da ovo što se radi ide na dobro svih studenata.
„Rektorka nije rekla da su studenti bura u čaši vode, to apsolutno nije tačno“, poručio je Lučić.
On je studentima političkih nauka poručio da, tek kad budu imali sve informacije, odluče šta će i kako dalje.
Studentkinja koja je osnovala grupu na Facebook-u “Protest protiv ukidanja smjerova na FPN-u”, Ana Selić, kazala je da postoji mnogo nerazjašenjih pitanja na koje, smatra ona, Lučić nije dao odgovor.
“Ko je radio analizu, ko je u Radnom timu Univerzitetu i ko je odlučivao da treba ukinuti programe koje su na FPN-u od početka, Međunarodni odnosi i Novinarstvo“, upitala je Selić.
Ona je kazala da se, gašenjem smjerova na FPN-u, ne dovodi u pitanje validnost diploma, nego njihova vrijednost i kredibilitet.
