Sedmočlani ansambl, iako relativno nepoznat crnogorskoj publici, napravio je jednoipočasnovi koncert za pamćenje repertoarom koji je varirao od autorskih kompozicija sa balkanskim temama, preko savremenih djela i obrade klasika, do potpurija filmskih i tema Žan-Mišela Žara.
- Sastav najvećim dijelom čine perkusionisti koji su uglavnom diplomirali na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji - Filip Merčep, Nicolas (Nikola) Sinković, Gregor Hrovat i moja malenkost, a Stanislav Muškinja je na bubnjevima, ali svi sviraju sve udaraljke. Osim, naravno, Roberta Batelića koji je pijanista i Gorana Klisurića na basu i tamburi - kazao je Goran Gorše, "frontmen" ovog nesvakidašnjeg sastava iz Samobora.
Kako su ispričali, okupili su prije mnogo godina, i to tako što su svi bili učenici Goršea, koji im je tada predavao u nižoj muzičkoj školi. Merčep se dalje prisjeća kako su svi kao mali željeli da sviraju "najcool" instrument - bubnjeve.
- Konkretno, kada sam stigao u muzičku školu, i ja sam isto to želio. A onda sam vidio i marimbu, i ksilofon, i vibrafon... I to me više privuklo - ta melodijska priča, a ne ritmička. Sve ovo započeli smo kao kamerni sastav, pa smo kasnije odlučili da držimo koncerte sa filmskim miksevima, a za nastup smo na video-zidu imali projekcije inserata iz filmova čiju muziku smo sviraili. Sve je to bilo vrlo zabavno. Danas, u ansamblu, svi sve sviramo i moramo to da znamo, jer je to dio našeg posla. Na akademiji smo svirali sve ove instrumente, spektar je veoma širok i možete svirati što god hoćete - dodaje on.
Gorše je, svakako, svjestan koliko je Sudar Percussion jedinstven, a koliko da je doživljaj sa njihovog koncerta neponovljiv, uvjerila se i publika sinoćnjeg koncerta u Velikoj sali Crnogorskog narodnog pozorišta.- Naša misao vodilja je ta da je privilegija svirati u ovakvom ansamblu, jer drugi u ovakvom sastavu ne postoji u Evropi. Zato je to originalan zvuk. Mi sve to njegujemo konstantnim radom, probama, koncertima, snimanjima novih projekata, albuma, video-spotova... I, da, radimo neke "pomaknute" stvari, koje su ljudima dopadljiva već na prvo slušanje - precizira jedan od naših sagovornika.
Kako nam je rekao Nikola Sinković, aranžer obrada kompozicija Žan-Mišel Žara, improvizacija je sastavni dio njihovog nastupa, kao što je i raznovrsnost u žanrovima i, prije svega, to što vole svoj posao - da sviraju.
- Prvi dio koji smo svirali bio iz vremena kada smo sarađivali sa Mateom Meštrovićem, sa albuma "Eat Suite" koji je on napisao i zajedno smo ga snimili. Drugi dio je bio Žan Mišel Žar - jedan novi program u koji smo ubacili elektronske instrumente i zvukove. Na tome još radimo, ali uskro ćemo snimiti video, a možda i CD. Treći dio bio je filmska muzika - naš najstariji program koji smo svirali kada smo tek počinjali i to je miks svega i svačega - navodi Sinković.
I, zaista, daroviti mladići uspjeli su iz svog atraktivnog nastupa publici prenesu sav svoj užitak boravka na sceni i izvođenja, recimo, jednog Mocartovog "Turskog marša" koji "malo šepa", dobro poznatih muzičkih tema iz "Policajca sa Beverli Hilsa", "Otpisanih" i "Rokija" ili "Mosta na rijeci Kvaj", "Nemoguće misije", "Petparačkih priča", filmova o Džejmsu Bondu, pa čak i Karlosa Santane. I sve u njihovom izvođenju funkcioniše savršeno, kao da tim bezbroj profesionalaca pažljivo bira sve što je neophodno za njihov nastup. No, stvarnost je sasvim drugačija - za sve je zaslužna ta mala grupa talentovanih muzičara.- Za kompozicije koje izvodimo uglavnom dobijemo note, ali na kraju sve sami aranžiramo i izradimo kroz probe. Kao što ste vidjeli, većinu sviramo napamet. Pultovi i note nam trebaju samo za one stvari koje su "friške". I improvizacije uvijek ima - najviše ih ima Stanislav Muškinja na bubnjevima, ali i mi ostali ponekad - skromno dodaje Sinković.
Gorše za Portal Analitika najavljuje ljetnju turneju koju će početi10. jula u Zagrebu, a završiti 23. jula u Ohridu.
- Biće dosta koncerata po Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, a Makedonija je posljednja. Prije toga, tokom maja i juna, imaćemo nekoliko koncerata dogovorenih u Zagrebu i okolini, neke festivale. A krajem avgusta i početkom septembra snimaćemo video-spot za novu obradu Žan Mišel Žara. Da, on je upućen u ono što radimo i jedva čeka da mu pošaljemo video-spot.
A na pitanje kada ih crnogorska publika ponovo može očekivati, odgovaraju praktično u jedan glas: "Nadamo se što prije!".
Posjetioce XV A tempa sjutra očekuju dva programa - promocija i koncert, oba u čast proslave desetogodišnjice obnavljanja crnogorske nezavisnosti. Muzički centar Crne Gore promovisaće u Pres sali CNP-a od 19 časova svoja nova izdanja. Riječ je o djelima crnogorskih autorki "Pozni gudački kvarteti Ludviga van Betovena" Ane Perunović Ražnatović, "Filmska muzika Borislava Tamindžića" Jelene Jovanović Nikolić i "Ogledi o muzičkoj harmoniji" Vanje Vukčević, a tom prilikom govoriće još prof. dr Sonja Marinković i prof. dr Vesna Mikić.Quartetto Montenegro nastupiće na Velikoj sceni nacionalnog teatra od 20 časova i biće to njihovo prvo predstavljanje pred podgoričkom publikom. Na repertoaru su odabrani stavovi iz gudačkih kvarteta Franca Šuberta, Franca Jozefa Hajdna, Filipa Glasa, Aleksandra Borodina, Dmitrija Šostakoviča, kao i novo djelo Tanatos koje je crnogorska kompozitorks Nine Perović posvetila ovom ansamblu. Kvartet čine članovi CSO: koncertmajstor Marko Radonić, vođa drugih violina Katarina Pavlović, prvi violista Uroš Lapčević i violončelista Dmitrij Prokofjev.
Marko Radonić je osnovne i magistarske studije završio u Beču na Univerzitetu za muziku i lijepe umjetnosti. Koncertmajstor je Filharmonije mladih iz Beča i gudačkog orkestra Sinfonietta dell' Arte. Poslednjih sedam godina je vođa bečkog gudačkog kvarteta Alliance.
Katarina Pavlović završila je Fakultet muzičke umjetnosti u Beogradu i magistrirala na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Stalni je član Gudača Svetog Đorđa, koncertmajstor Simfonijskog orkestra jugoistočne Evrope i vođa drugih violina u Orkestru bez granica.
Uroš Lapčević završio je studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Svirao je u orkestru "Stanislav Binički", Simfonijskom orkestru RTS-a. Nastupa kao vođa viola u okviru festivala klasične muzike i opere Operosa.
Dmitrij Prokofjev završio je osnovne i postdiplomske na Moskovskom državnom konzervatorijumu "Čajkovski" u Moskvi. Od 2000. godine je solista državnog kamernog orkestra Moskovski virtuozi, a od 2008. godine predaje violončelo na istom Moskovskom državnom konzervatorijumu "Čajkovski".
K.J.
Foto: MCCG/Danilo Papić
