Edicija, koju čine tri knjige, zajednički je projekat izdavača Nova Pobjeda, Portala Analitika, Nove knjige i Universal Capital banke.
Promociji će osim autora, prisustvovati hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina - autor predgovora za crnogorsko izdanje i crnogorski istoričar dr Živko Andrijašević.
U ovoj izuzetnoj analizi uglednog istoričara Joža Pirjeveca se neke od činjenica u javnost iznose prvi put, sakupljene su iz arhiva iz cijeloga svijeta - opsežno, iz velikog broja izvora.
Tito i drugovi nije tek jedna od mnoštva knjiga o Titu, nego novo prikazivanje Titovog lika, i grupnog portreta političke elite koja je djelovala uz njega.
Knjiga osvjetljava borbu za vlast i o tome kako su se drugovi pretvarali u neprijatelje, a takođe i ulogu koju su u njegovom životu imale žene, u prvom redu Jovanka Broz.
Prva knjiga će biti u prodaji od 22. aprila, druga od 4.maja, a treća od 17.maja.
Zahvaljujući podršci partnera u mogućnosti smo da ovu ediciju ponudimo kupcima po veoma povoljnim cijenama - 4,99 € po knjizi.
Crnogorsko izdanje je dopunom dizajna, prilagođeno temama koje knjige osvjetljavaju.
O knjizi iz pera Latinke Perović, za predgovor izdanja u Srbiji:
„U Jugoslaviji i u svetu napisano je više stotina knjiga o Titu. Pirjevčevo delo Tito i drugovi nije samo još jedna knjiga o Titu: to je do sada najkompletnija studija o njemu, uporediva sa velikim istorijskim biografijama vođa ruske revolucije Isaka Dojčera. Takvom je čine izvori na kojima se temelji, pomna rekonstrukcija vremena i prostora koji su bili dati Titu, odnosno jugoslovenskoj komunističkoj eliti; analiza Titove ličnosti, kao ključne ličnosti revolucije, njena idejna i psihološka struktura. [...]
Tito je bio i ključni činilac idejne kohezije, garant onih granica do kojih je stigla revolucija. Na tim granicama je stajala stara garda. Istorijska četvorka se krunila, ali niko, uključujući i Đilasa, nije ponudio alternativu. Uključujući i mladu gardu, kako Prijevec naziva nosioce reformatorskih tendencija u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji početkom sedamdesetih godina prošloga veka. Pirjevčeva studija daje odgovor na pitanje zašto je to tako.“
