Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da će protestna šetnja, povodom 1. maja - Praznika rada, početi okupljanjem na Trgu nezavisnosti u devet sati i 30 minuta.
„U deset sati krenućemo glavnom ulicom, bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do Rimskog trga gdje ćemo se obratiti prisutnima“, rekao je Keković na konferenciji za novinare.
U Uniji su, kako je naveo, uvijek uočavali da je zaštita i sigurnost na radu jedan od ogromnih problema, međutim zbog nekih drugih prioriteta nijesu toj temi prilazili na pravi način.
„Zato smo odlučili da godinu, od 1. maja ove do 1. maja naredne godine, označimo kao godinu kampanje za prave mjere zaštite na radu i sebe obavežemo da nakon godinu sagledamo rezultate i vidimo dokle smo uspjeli da popravimo stanje“, rekao je Keković i dodao da je danas Međunarodi dan zaštite na radu.
On je naveo da u Evropi 33,5 hiljada ljudi tokom godine pogine na radnom mjestu, a preko 100 hiljada ljudi oboli zbog neadekvatnih uslova i zaštite na radu.
„Nemamo podatke za Crnu Goru, to i nas na neki način teret. Važno je da tome pristupimo profesionalno do kraja i da nakon godinu budemo imali jasnu sliku što je i kako je“, dodao je Keković.
On je podsjetio da je 2004. godine donijet Zakon o zaštiti na radu koji je obavezivao sve poslodavce u Crnoj Gori da najkasnije u roku od tri godine donesu akt o procjeni rizika, što je ključni dokument koji mora da ima svaki poslodavac kojim se prepoznaje koje su opasnosti radnog mjesta.
„Do donošenja novog zakona koji je stupio na snagu avgusta 2014. godine, po starom zakonu maltene skoro niko nije donio akt o procjeni rizika u Crnoj Gori. Sigurno preko 90 odsto poslodavaca tog akta nema“, kazao je Keković.
Zamjenik generalnog sekretara i predsjednik Sindikata zdravstva, Vladimir Pavićević, rekao je da veliki broj sektora u Crnoj Gori ima problema zbog neadekvatne zaštite na radu, pri čemu postoji lista profesionalnih bolesti koja bi eventualno trebalo da se proširi.
„Što se tiče sektora zdravstva, od 2007. godine nijedna javna ustanova nje uradila provjeru rizika radnog mjesta, kojih ima prilično opasnih, kao što su radiologija, rad sa otvorenim i zatvorenim izvorima jonizujućeg zračenja, aplikacija citostatika i rad sa oštrim predmetima“, precizirao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, za godinu koliko traje kampanja, sve zdravstvene ustanove treba da donesu akt o procjeni rizika radnog mjesta, što će riještiti i problem o sistematizaciji opisa ranog mjejsta, što je osnova za mobing u bilo kom sektoru.
„Spremni smo da idemo dotle da sugerišemo svim predsjednicima sindikalnih organizacija ukoliko se za ovu godinu ne uradi procjena rizika ili se ne uđe konkretno u taj proces da protiv poslodavaca, osim prijava inspekcijama zaštite na radu, podnesu i krivične prijave“, zaključio je Pavićević.
Izvor: Mina
