U prisustvu tek malog broja zvanica, ali brojnih stranih stručnjaka i učesnika ove najpoznatije smotre savremene arhitekture, te novinara iz zemlje i inostranstva, Gvozdenović je podsjetio da postavku čine četiri koliko različite, toliko i slične vizije, ali bez namjere da se od predloženih odabere najbolja. Cilj je da se čuju mišljenja o svakoj od njih, te podstaknu nove ideje. Ministar je saglasan sa stavom da Solana "ne smije biti prost objekat konzervacije", te da ona simbolizuje "jedno od onih važnih raskršća koja nemaju putokaze".
- Kao što ovdje u Veneciji tretiramo Solanu, tako ćemo u svim prilikama javno testirati sve naše inicijative i podizati motivaciju stručne i laičke javnosti za traženje pravih odgovora na ključna pitanja crnogorskih prostornih i drugih vrijednosti. Nećemo se libiti da čujemo one koji znaju, pa i one koji drugačije misle ili koji u ovakvim diskursima pronalaze neke „druge teme“. Za savremenu Crnu Goru neodlučnost može biti najveća opasnost. Problem ne nestaje ako zažmurimo. Strah od odluke, uostalom kao i udobnost nečinjenja, donose poraze čak i onda kada bismo mogli napraviti uspjeh, ako bismo pokušali. Istina, sve što učinimo, samo je kap u moru onih vrijednosti koje smo zatekli, ali se to čitavo more, od takvih kapi sastoji. Znanje smanjuje neodlučnost i strah. Zato je Crna Gora odlučna da čuje i uči i da joj kapije budu uvijek otvorene. Jednu od tih kapija otvaramo danas - zaključio je Gvozdenović u svom obraćanju.
U malenoj palati Malipjero koja tokom polugodišnjih bijenala u Veneciji - kako arhitektonskog, tako i umjetničkog - predstavlja dom za crnogorski paviljon, oko 200 posjetilaca je prisustvovalo samom činu otvaranja.
Glavni kustos, renomirani holandski arhitekta koji živi i radi u Insbruku Bart Locma, koji je uz pomoć koleginice Katrine Vajnberger osmislio postavku, te komesarka Dijana Vučinić, bili su izuzetno zadovoljni prikazanim i prvim reakcijama publike koja je već drugi dan "otkrivala" put do našeg paviljona i ono čime se prestavljamo. Tri strane arhitektonske prakse a tri međunarodna tima: LAAC iz Inzbruka, LOLA Landscape Architects iz Roterdama i ecoLogicStudio iz Londona, te tim mladih crnogorskih arhitekata - Marko Stjepčević i Nemanja Milićević iz Podgorice koji su pobjednici konkursa za izlaganje na ovom bijenalu, dali su naznake u kom pravcu se može razvijati širi region na kome se nalazi Solana. Vučinić, koja je ispred resornog ministarstva koordinirala najveći dio aktivnosti, posebno je potcrtala preplitanje predstavljenih rješenja.- Zaštita i konzervacija jesu ključne riječi za ulcinjsku Solanu, ali ovo što predstavljamo je mnogo više. Postavka pokazuje da četiri rješenja koja se oslanjaju na različite osnove. To su tijesna saradnja arhitekata i ekologa, zaštićene i izgrađene zone, valorizacija prema strogim principima očuvanja životne sredine, te rješenje iz Crne Gore koje smo dobili na osnovu konkursa, a na neki način objedinjuje ova tri rješenja stranih studija - navela je ona.
Vučinić je takođe podsjetila da je svoje rješenje na konkurs poslalo multidisciplinarnih 17 timova koje je činilo više od 60 učesnika. Mnogi od njih juče su imali priliku da prisustvuju otvaranju paviljona upravo zahvaljujući Ministarstvu održivog razvoja i turizma koje je obezbijedilo čarter let.
Koliko je koncept "i različito i slično" uspješan, prema kustosu Locmi najbolje će se pokazati već sjutra, kad je za 14 časova organizovana konferencija "Izvještavanje iz Crne Gore" ("Reporting from Montenegro"). Biće to drugi u nizu simpozijuma koji prate "Projekat Solana Ulcinj", nakon što je sredinom februara u Ulcinju održan skup stručne i laičke javnosti, te državnih institucija, nevladinih organizacija i predstavnika stranih vlada, pod nazivom "The Brief".- Sjutra ćemo ukratko objasniti detalje svakog od projekta, a od učesnika očekujemo povratne informacije o mogućnostima njihove realizacije. Uz te odgovore, biće u prilici da na najvećem skupu "Debata" ("The Debate") koji će biti priređen u okviru ovogodišnjeg KotorArt Kotor APSS-a od 20. do 24. jula u Kotoru, predstavimo sve dosadašnje rezultate. Bijenale nam je bilo samo "izgovor" da pokrenemo rješavanje problema i damo moguća konkretna rješenja za ulcinjsku Solanu. Ovakav proces se u Roterdamu primjenjuje odavno, još od 1980-tih godina, i sada ulazi u završnu fazu. To znači da će i razvoj ovogo "Projekta Solana Ulcinj" trajati veoma dugo, jer rezultati se ne mogu dobiti preko noći - istakao je Locma za Portal Analitika.
On je to posebno naglasio u svjetlu svih aktivnosti do sada sprovedenih u saradnji sa vladinim instutucijama, nevladinim organizacijama i predstavnicima stranih zemalja u Crnoj Gori, te prepreka na koje su tom prilikom nailazili.
Erik-Jan Plejster iz studija za pejzažnu arhitekturu LOLA predstavio je projekat "Piramida vrsta" kao mapiranje svim 500 vrsta koje se sada na tom prostoru nalaze - od bakterija, preko riba i ptica, do raznovrsnih predatora - i promjena z biodiverzitetu zahvaljujući turistima. Naizgled poznata i, pomalo, opasna postavka, suštinski se razlikuje od sadašnjeg stanja, ne samo u Solani, već na mnogim zaštićenim područjima koje posjećuju turisti.- Svi mogu da budu turisti, ne samo ljudi. U budućnosti ovih 500 vrsta treba da se pretvori u više, a ne u manje. Dolaskom tih raznovrsnih turista, broj vrsta se može povećati i na hiljadu, i time bi smo dobili - hiperdiverzitet, koji bi donio koristi ne samo za različite vrste koje ovdje dolaze, već i za samu Solanu. Veći broj vrsta na ovom području znači ne samo veću korist za biodiverzitet, već i ekonomsku korist - jer će više turista dolaziti u obilazak. Na taj način idemo korak dalje od same zaštite Solane - pretvaramo je u solanu sa najvećim biodiverzitetom na svijetu. Njena posjećenost će tada biti veća ne zahvaljujući izgradnji brojnih hotela, već samo dolaskom turista koji žele da vide ovaj jedinstveni predio - pojasnio je Plejster.
U ime londonskog studija ecoLogic, Terezija Greskova je navela da ključni dio njihovog rješenja "Otvoreni avijarijum" ("Open Aviary"), koje i dalje u razvoju, čini materijal koji dobijaju kroz saradnju sa Evropskom svemirskom agencijom - ESA.- Zahvaljujući njihovim satelitima, imamo različite uglove i različite načine skeniranja Solane, ne samo njene površine, već i svega što se na njemu razvija. Sada dalje otkrivamo mogućnosti cijelog podneblja kroz označavanje svih vrsta i njihove naseljenosti, od životinja do zelenila. Na osnovu toga bićemo u prilici da damo pregled situacije na terenu, te rješenja u vidu objekata koji ne bi narušavali ovo osjetljivo okruženje - dodala je naša sagovornica.
"Koegzistencija" ("Coexistence") studija LAAC iz Inzbruka predstavlja projekat kojim se na dva načina prilazi rješenju problema.- Želja nam je da damo moguće rješenje tako što ćemo privući pažnju projektnom animacijom, i pokazati kako infrastruktura i priroda mogu jedno da funkcionišu. Skenirali smo svaki postojeći objekat u Solani na isti način, bez obzira da li su prirodni ili izgrađeni. Jer, za Solanu je bitan krajnji rezultat - kombinacija tih prirodnih i izgrađenih elemenata. Naš prijedlog je zato pravljenje Muzeja savremene umjetnosti i prirode, jer priroda isto ima svoju savremenost, pošto se - poput umjetničkih pravaca - i dalje mijenja. Ovaj muzej bio bi drugačiji ne samo po arhitektonskom rješenju kojom bi privlačio pažnju posjetilaca, već i po postavci koja bi predstavljala umetnost i prirodu koja sada tamo postoji - pojasnila nam je Katrin Aste iz LAAC studija.
Arhitektonski dvojac iz Podgorice, Marko Stijepčević i Nemanja Milićević, svoj "Okidač" ("The Trigger") predstavljaju kroz nužnost održavanja balansa između prirodne i ekonomske održivosti Solane.- Ne dajemo arhitektonsko rješenje kroz neke nove strukture ili forme, već naš projekat predstavlja zapisivanje na zadatu temu koja treba da izbalansira finansijsku održivost i upravljanje zaštićenim područjem Solane. Ljepota leži u tome da rješenje ne bude naš projekat, već da "Okidač" bude samo pokretač cijelog sistema, da Solana oživi kao što je to nekad bio slučaj. Dovoljno je da se realizuje tek dva ili pet odsto ovoga projekta, i da se na taj način nešto pokrene. A koje su njegove granice, u ovom trenutku ni mi ne znamo. Željeli smo da naša postavka u okviru paviljona bude rječita bez mnogo riječi, ali ne banalna, da oni koji ne znaju Solanu upoznaju sve ono što ih tamo očekuje: svjetlost, so, vjetar i proces kroz koji sve nastaje, kako bi se ponovo pokrenula proizvodnja soli - jedna od rijetkih čistih i održivih industrija na svijetu - pojasnio je Stijepčević.
Crnogorski paviljon sa četiri projekta - rješenja za ulcinjsku Solanu - otvoren je za posjetioce do 27. novembra.
K.J.
Foto: Project Solana Ulcinj/Luka Bošković
