"Nikada nije bila namjera da Dejton ostane zauvijek. Tako da ćemo se jednom morati posvetiti slabostima u Dejtonskom ustavu i sistemu koji je iz njega evoluirao proteklih godina", rekao je Hojt u intervju za Nezavisne novine iz Banjaluke.
Upozoren da bi insistiranje na promjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati otpore u Republici Srpskoj, američki zvaničnik je istakao da SAD očekuju da se promijene odredbe ustava koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao njegov Aneks IV.
"Aneks IV (Ustav BiH) nikada nije zamišljen da traje zauvijek kao trajan Ustav BiH. Mi se nadamo da Dejton jeste zauvijek. Jedinstvena BiH s dva entiteta i tri konstitutivna naroda u demokratskoj, višenacionalnoj, nezavisnoj i suverenoj državi su tekovine Dejtona koje su trajne, ali Aneks IV bi trebalo mijenjati", rekao je Hojt Ji.
Objasnio je da bi ustavne promjene mogle biti sprovedene "nadopunjavajući se s reformskom agendom EU".
Američki zvaničnik, koji je učestvovao u radu Vijeća za sprovođenje mira u BiH, tijela koje nadzire sprovođenje Dejtonskog sporazuma, istakao je da postoje zajednički napori Evropske unije i SAD na popravljanju situacije u BiH i rješenja problema.
"Koncept, ideja i vizija za ovu zemlju jeste to da je moguće da ljudi drugačije nacionalne pripadnosti ili religije ili političke ideje žive zajedno i prevladaju posledice strašnog rata", rekao je Ji.
On smatra kako bi ustavne promjene u BiH trebalo sprovesti prije sljedećih parlamentarnih izbora 2018. godine.
Potpisom mirovnog sporazuma 1995. u američkoj vazdušnoj bazi u Dejtonu prekinut je višegodišnji rat, a BiH je ustrojena kao zemlja s dva entiteta - Federacijom BiH i Republikom Srpskom - koju čine tri konstitutivna naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Sadašnje, veoma komplikovano ustrojstvo države i više nivoa vlasti, učinili su BiH teško upravljivom.
Izvor: rs.n1info.com
Foto: AFP
