„50,8 anketiranih ne zna koliko je nekadašnja SFRJ imala republika, a koliko pokrajina. Upitani da nabroje koje su države međunarodno priznate a bile su u sastavu SFRJ, 62,5 odsto anketiranih nije znalo tačan odgovor, 6,7 nije dalo nikakav odgovor a tek nešto manje od trećine studenata je znalo da navede države nastale iz nekadašnje SFRJ.“ kazala je saradnica na programima CGO-aTamara Milaš.
Takođe, polovina studenata je dala tačan ogovor na pitanje koje je godine održan referendum kojim je formirana SRJ, dok je za Srđana Aleksića, koji je preminuo braneći sugrađanina islamske vjeroispovijesti, čulo svega 40 odsto ispitanih.
Razlog tome, istraživači vide u udžbenicima osnovnih i srednjih škola, u kojima, kako smatraju, nije dovoljno obrađena naša skorija istorija.
Govoreći o udžbeniku iz kojeg uče maturanti crnogorskih gimnazija Isidora Radonjić iz CGOa poručila je da se u tom udžbeniku dobijaju „gotovo identične informacije kao i u onom koji su koristili tokom osnovnog obrazovanja. Nezavisnost Crne Gore nije obrađena, kao ni druga novija dešavanja u regionu, suprotno planiranim operativnim ciljevima predmetnog programa“.
Ona je napomenula da je neusklađenost nastala zato što je udžbenik izdat ranije.
„U najavi je priprema novog udžbenika. Nadam se da će taj udžbenik biti temelj početka neke nove reforme istorijskog obrazovanja, nadam se sa najkontraverznijom temom, odnosno temom 90-ih godina.“ poručio je istoričar Miloš Vukanović.
Vukanović je zaključio da nije bitno samo koje će činjenice biti predstavljene u udužbenicima, već da treba da stvorimo sistem koji će učenike navesti da razmišljaju o onome što su pročitali. (Antena M)
