Đukanović je istakao da nu je drago što su države članice NATO prepoznale posvećenost Crne Gore u ostvarenju vizije o evropskoj i evroatlantskoj budućnosti i što u njoj vide pouzdanog partnera u očuvanju mira.
- Zapadni Balkan istorijski je prepoznat kao nestabilan region, gdje su političke, etničke, religiozne, teritorijalne i druge tenzije i pretenzije gotovo u svakoj generaciji eskalirale do oružanih sukoba. Početkom devedesetih tu se desio pretposljednji oružani konflikt u Evropi. Zaustavljen je upravo zahvaljujući angažovanju NATO. Evropska Unija i Alijansa uvidjevši da na Balkanu i dalje tinjaju žarišta potencijalnih sukoba, otvorili su mogućnost njegove dugoročne stabilizacije kroz proces evropske i evroatlantske integracije. Taj pristup se pokazao veoma uspješnim. Slovenija, Hrvatska i Albanija postale su članice NATO. Prve dvije su i članice EU. Crna Gora je u procesu ratifikacije Protokola o pristupanju NATO. Već četiri godine uspješno vodimo i pregovore za člasnstvo u EU. I za ostale zemlje otvorena je realna perspektiva da budu dio ovih integracija – kazao je Đukanović saopšteno je iz Vlade.
Premijer je naveo da smo se nadali da će kraj hladnog rata i intenziviranje procesa ujedinjenja Evrope istovremeno značiti i prestanak opasnosti od novih oružanih sukoba.
- Bilo je i mišljenja da je istorijska misija NATO završena, pošto je u kontinuitetu svoju strategiju i doktrinu uspijevao da transformiše i prilagodi izazovima vremena; da sprovodi svoja tri ključna zadatka – kolektivnu odbranu, krizni menadžment i kooperativnu bezbjednost, i da promoviše vrijednosti demokratije, ljudska prava i sloboda, kao i vladavinu prava, i da presudno doprinosi najdužem periodu mira u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, danas vidimo da su takve prognoze bile neutemeljene. Evroatlantski prostor suočen je s novim prijetnjama i izazovima koji su raznovrsniji, kompleksniji, i opasniji nego u vrijeme hladnog rata. Alijansa je opet na prekretnici. Broj i nepredvidivost tih izazova je bez presedana u istoriji. Oni dolaze i sa istoka i sa juga – Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Bilo u formi migracija, ili konvencionalnih, vojnih i terorističkih prijetnji od strane državnih i ne-državnih aktera, ili u obliku hibridnih i sajber napada... Destabilizacija Ukrajine i ugroženost njenog teritorijalnog integriteta posebno je iskomplikovala situaciju – kazao je Đukanović.
On je kazao da je tostavilo na ispit ne samo odbrambene i vojne kapacitete, već i nacionalnu otpornost i sposobnost suprotstavljanja prijetnjama.
- Na ispitu su i demokratske vrijednosti na kojima se temelje naša društva. Time, i naša individualna i kolektivna odgovornost da te vrijednosti odbranimo, da ih podstičemo i promovišemo. Ona prelazi fizičke granice našeg prostiranja. Svjedoci smo kako brzo naizgled tuđi problemi, čak geografski daleki, postaju naše preokupacije. Više niko ne može opstati sam. Zato je s pravom „projektovanje stabilnosti“ i pristup Alijanse od 360 stepeni jedan od ključnih prioriteta ovog Samita. Pokazuje se realnim da NATO ne može održati svoju bezbjednost štiteći samo svoje građane i teritoriju; da svoje djelovanje mora usmjeriti na izazove van granica; i boriti se s njima u koordinaciji sa UN, EU, regionalnim i drugim akterima Međunarodne zajednice – kazao je prmeijer.
Upravo iz tih razloga, kqako navodi, da politika otvorenih vrata, pored partnerske politike i kooperativne bezbjednosti, mora ostati okosnicom djelovanja NATO.
- Kao jedan od najboljih i najefikasnijih načina za promociju mira i bezbjednosti. Otvorenost Alijanse za saradnju sa drugima koji dijele njene vrijednosti, i za prijem novih članica, pokazalo se kao moćan mehanizam za podsticanje demokratskih reformi i za jačanje stabilnosti. A time i za jačanje Alijanse i globalnog mira. Uostalom, najbolja potvrda toga je da se Samit NATO danas održava u Varšavi. Poljska i zemlje Centralne i Istočne Evrope primjer su uspješnosti tog procesa. Bivše članice Varšavskog pakta, koje su bile opterećene nasljeđem komunističke prošlosti, kao i države na Zapadnom Balkanu, kroz proces integracije u EU i NATO transformisale su se i transformišu u stabilne demokratije, i prosperitetne ekonomije. To je pravi pokazatelj kako NATO u praksi širi stabilnost. Mi smo se u to uvjerili na Balkanu, ne samo stupanjem pojedinih država u NATO i EU, već i kroz prisustvo Alijanse radi očuvanja mira u kriznim periodima od BiH do Kosova – naveo je premijer.
Da je proces proširenja nezamjenjiv u naporima Alijanse za promovisanje mira i jačanje bezbjednosti, kako navodi, potvrđuje i primjer Crne Gore.
- Prije nešto više od pola godine sa ministarskog nivoa upućen nam je poziv da započnemo priključenje Alijansi kao 29. članica. Taj istorijski događaj za moju zemlju bio je rezultat dugogodišnjeg rada na sveobuhvatnim reformama tokom prve decenije od obnove nezavisnosti. Sa nesmanjenim entuzijazmom mi nastavljamo sa implementacijom reformi. Drago nam je što su države članice prepoznale posvećenost Crne Gore ostvarenju vizije o evropskoj i evroatlantskoj budućnosti, i što u njoj vide pouzdanog partnera u očuvanju i promovisanju demokratskih vrijednosti i standarda. Očekujemo stoga da će i proces ratifikacije Pristupnog protokola sa Crnom Gorom u zemljama članicama biti obavljen efikasno u mogućem roku. Članstvo u NATO je prirodan korak za savremenu Crnu Goru, civilizacijski izbor današnjih generacija koji prevazilazi nivoe dnevne politike, pa i trenutnih bezbjednosnih pitanja. To je plod istinske uvjerenosti da pripadnost porodici evroatlantskih zemalja predstavlja najbolji izbor za naš narod, kao za budućnost i dugoročnu stabilnost regiona – kazao je premijer.
On je poručio da je toi izbor vrijednosti koje dijelimo sa Alijansom, i na kojima gradimo moderno crnogorsko društvo.
