Potresi, poput onog koji je nedavno pogodio italijanske pokrajine Lacio i Marče, usmrtivši više od 290 osoba, prijete i zemljama Balkana. No, pitanje je koliko su one spremne da dočekaju takvu nepogodu, u kakvom su stanju njihove građevine, te posjeduju li propise koji regulišu tu oblast i, iznad svega, poštuju li ih.
U posljednjih nekoliko decenija, navodi Krešimir Kuk iz Seizmološke službe Hrvatske, jedan od najjačih i najrazornijih potresa u Hrvatskoj bio je onaj u Stonu 1996, magnitude 5,6 stupnjeva po Rihteru i intenziteta sedam do osam stepeni po Merkalijevoj (MCS) ljestvici.
No, još jače se tresao ostatak regiona - potres u Skoplju 1963. razorio je glavni grad Makedonije i odnio sa sobom više od 1.000 života.
Regionu prijete i jači potresi od onih u Italiji
"Potres 1979. s epicentrom u Crnoj gori - magnitude 7,0, a intenziteta u epicentru devet stepeni MCS skale, svakako potres u Skoplju 1963. magnitude 6,9, potres u Banja Luci 1969. magnitude 6,6 - izazvali su najveće materijalne štete i najveći broj ljudskih žrtava", nabraja Kuk i upozorava da je cio region ugrožen jakim potresima - upravo onakvim kakvi su pogodili Italiju, pa i jačim, posebno u južnom dijelu Balkana.
"Ono što je, nažalost, gore je činjenica da bi potresi te jačine izazvali puno veće štete i žrtve da se dese oko Zagreba, Banja Luke, Novog Sada, Skoplja i sl., zbog činjenice da se radi o puno većem broju građevina, puno većem broju ljudi koji tamo obitava i većoj i vrijednijoj industriji i sl. Broj žrtava, koliko god grozno zvučalo, trenutno u Italiji od nekoliko stotina, bio bi nekoliko puta veći", navodi Kuk.
Građevine trebaju da izdrže ogromno opterećenje. Za Zagreb je, kaže, do prije nekoliko godina u propisima o gradnji stajalo da treba uzeti u obzir maksimalno očekivani intenzitet od osam stepeni MCS ljestvice - za 'obične' građevine.
Propisi i seizmičke karte
Za one važnije, poput bolnica ili elektrana, potrebne su dodatne procjene seizmičkih parametara za određenu lokaciju.
Građevinari na osnovu toga određuju koji materijal koristiti i koliko ga je potrebno, te sve druge činioce, poput onih koji definišu čvrstoću, stabilnost, elastičnost...
U Hrvatskoj se u gradnji primjenjuju jedinstveni evropski tehnički propisi - Eurokodovi, koje koriste sve zemlje EU-a i koji propisuju kako se izrađuju proračuni i sl.
Do Skoplja bez seizmičkog projektiranja
Pri izgradnji se, objašnjava vlasnik građevinske kompanije Smagra i ovlašteni revident za betonske i zidane konstrukcije Miljenko Srkoč, računa s većim silama tamo gdje je vjerovatnoća za potres veća, odnosno uzima se u obzir u kojem se području i kakva zgrada radi.
"Karte daju proračunske akceleracije potresa. Kad projektujeteneku novu zgradu ili rekonstrukciju, onda su zgrade svrstane u tipove. Neke zgrade tretiramo drugačije nego obične stambene, one moraju imati veću sigurnost".
Tako , na primjer, stambena zgrada i bolnica, jedna do druge, bile bi građene po različitim kriterijumima.
Hrvatska, kao ni cijelo područje bivše Jugoslavije, do potresa u Skoplju nije imala seizmičku kartu. Nakon toga već iste je godine izrađena karta i, kako kaže Srkoč, dobri propisi po kojima se u Hrvatskoj radilo i nakon nezavisnosti.
Pitanje morala i odgovornosti
Uprkos strogim propisima, nepravilnosti kakve se sada istražuju u Italiji su ipak moguće. "To je pitanje i nekakvog morala i da li svi odgovorno obavljaju svoj posao", istakao je Srkoč.
Slabosti zidanih elemenata konstrukcija, široko primijenjenih u razrušenoj zemlji nakon 2. svjetskog rata zbog brze i efikasne gradnje te jeftinog i dugotrajnog materijala, nakon potresa u Skoplju, Banja Luci i Crnoj Gori došle su na vidjelo, a s vremenom su doneseni i novi pravilnici.
No, onaj o tehničkim normativima za zidane zidove donesen je tek 1991. i nikada nije stupio na snagu pa je, kako kaže Naida Ademović s Građevinskog fakulteta u Sarajevu, velik broj objekata u toj zemlji izgrađen bez primjene seizmičkih propisa.
"Neke zgrade tretiramo drugačije nego obične stambene, one moraju imati veću sigurnost"
Problem više u izgradnji nego u projektovanju
I u BiH se trenutno koristi propis za projekovanje "Eurocode" 8 te" Eurocode" 6 za zidane konstrukcije. Ali, nema nacionalnog dodatka, u kome bi trebalo da se nalaze nove odgovarajuće seizmičke zone.
U Srbiji, kaže Dejan Bojović iz Privredne komore Srbije, propisi i standardi još iz vremena Jugoslavije inovirani su i prate sve daljnje inovacije.
"Projekt statike je zakonski obuhvaćen i iznosi osam stepeni Merkalijeve skale, dok je recimo u Crnoj Gori devet stepeni. Vrši se i provjera na modelu i sastavni je dio projektne dokumentacije. Samim tim pratimo i u nivou smo propisa EU-a. Projekti po našem Zakonu o izgradnji i planiranju moraju da prođu reviziju ovlašćene ustanove koja provjerava statički proračun".
Ugroženost objekata zavisi od toga gdje se nalaze, namjeni i starosti. Ističe i važnost tipa gradnje i konstrukciju jer se, navodi, u ruralnim područjima više koristi drvo nego beton.
Najviše stradaju objekti koji se malo koriste, poput vikendica, pomoćni objekti i oni koji nijesu građeni od konstrukcije s betonom i armaturom.
"Problemi nijesu u projektnom sektoru, već više u kontroli izgradnje, znači kod investitora i naravno u radu inspekcije kao i kod Komisija za tehnički prijem objekata. Na tom polju treba više raditi i time bi se zadovoljio prvi i osnovni uslov, a to je da se izvode građevinski radovi po projektnoj dokumentaciji", kaže Bojović.
rtcg.me
