Neredovni obroci doprinose gojaznosti i povećanom krvnom pritisku, pa autori istraživanja preporučuju da savjeti o vremenu konzumiranja određenih namirnica treba da budu uključeni u nacionalne vodiče za ishranu.
Da tako, dan treba početi čašom vode u koju, za detoksikaciju, možete dodati nekoliko kapi limuna. U osam doručkujte ovsenu kašu sa mlijekom ili jogurtom, bogatu vlaknima koja će vas zasititi na nekoliko sati.
Јutro je najbolje vrijeme za ugljene hidrate jer kad se unose kasnije u toku dana, veća je vjerovatnoća da će biti pretvoreni u masti. Sat nakon doručka popijte kafu, nikako ne na prazan stomak jer izaziva nervozu.
U deset sati treba jesti bundevine sjemenke, u 11 časova celer, a u 12 ručak zasnovan na proteinima, na primjer, losos i salatu. Voće ne treba jesti odmah nakon ručka, pa se u 14 časova počastite borovnicama, u 15 sati bananom, sat kasnije smutijem od cvekle i đumbira.
Pravi izbor za kraj radnog vremena je sušeno voće, pogotovo ako nakon posla idete u teretanu. U 18 časova možete popiti čašu piva, u 19 špargle, a u 20 časova ćuretinu sa pasuljem.
Pred spavanje možete popiti čašu vina, a u 23 časa trešnje jer sadrže melatonin, hormon koji poboljšava san. Autori istraživanja upozoravaju da je riječ o okvirnoj satnici koja pokazuje kada je najbolje jesti određenu grupu namirnica, što, naravno, ne znači da ćete konzumirati sve navedeno.
