On dodaje da to pravo imaju ne samo glumci, već i učitelji, mladi, jer je to „pravo svakog slobodnog građanina“.
- Čak i da imamo pogrešan stav, imamo pravo da pričamo, a ne da nas neko ućutkuje - dodao je on.
Kako kaže, primijetio je da dosta njegovih kolega „utanji“ glas kad priča o politici, da se plaše prisluškivanja.
- Ja neću da popuštam tom strahu kod sebe - kao neko ko ima priliku da kaže nešto što je polupristojno i normalno.
Đuričko, koji je igrao u rediteljskom prvijencu Anđeline Džoli „U zemlji krvi i meda“ čija premijera nije priređena u Beogradu, kaže da je sramota što se desilo.
- To me je dovelo na listu antisrba, čak sam bio drugi na toj listi - kaže on i dodaje da ga je povrijedilo što ni jedan kolega nije stao na njegovu stranu. Prema njegovim riječima, nismo spremni da razgovaramo o ratu u Bosni, „a to je i bila želja Anđeline Džoli kada je snimila taj film“.
- Mi nismo mogli da im obezbijedimo sigurnost u Beogradu, i to je stvarno faul, a ona je i ambasadorka UN. Možemo i da se ne slažemo s njenom ideju, ali nije trebalo tako - dodaje Đuričko.
Govoreći o lošoj materijalnoj situaciju u kojoj se nalaze glumci na ovim prostorima, Đuričko kaže da oni nisu razdvojeni od drugih profesija.
- Meni je gluma donijela radost rada, kreativnog izražavanja, susretanja sa literaturom, susreta sa pametnim, ali i glupim ljudima. Što se tiče finansija, ne smijem da se žalim - ja radim.
Izvor i foto: N1info.rs/A.M.