Ova slavna i kod pravoslavaca veoma poštovana svetiteljka je zaštitnica žena, koja je pomagala bolesne i siromašne.
Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Kult Svete Petke njeguje se vjekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku.
Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti.
Sveta Petka je živjela krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva, a rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji.
Prema predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.
Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. godine po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti Svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo.
Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.
Kneginja Milica, kćerka cara Lazara, uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici na Kalemegdanu.
Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad.
Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.
Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj dan jer znaju da će im pomoći. (montenegroclick)
