Imajući u vidu da se na ovim područjima nalazi veliki broj domaćinstava na kojima se drže životinje, realan je rizik od nastanka zaraznih i drugih bolesti kod životinja nakon povlačenja vode. U ovakvim situacijama moguća je pojava crijevnih i respiratornih infekcija, učestalija pojava mastitisa kod životinja, kao i poremećaji u ishrani zbog higijenski neispravne hrane za životinje i vode za njihovo napajanje. Istovremeno, moguća je i pojava većeg broja glodara koja može usloviti pojavu određenih bolesti čiji su oni prenosioci.
Uprava preporučuje držaocima životinja na poplavljenim područjima, da nakon povlačenja vode:
-izvrše čišćenje svojih objekata za smještaj životinja, pomoćnih objekata, objekata za smještaj hrane za životinje i dvorišta;
-u saradnji sa lokalnim veterinarskim ambulantama izvrše dezinfekciju i deratizaciju ovih objekata na svom gazdinstvu;
-ne koriste hranu za životinje (sijeno i slično) koja je bila potopljena;
-obavezno izvrše pregled svinjskog mesa na trihinelozu u veterinarskoj ambulanti u slučaju klanja svinja u domaćinstvu za sopstvene potrebe;
-preduzmu dodatne mjere predostrožnosti u smislu poboljšanja zoohigijenskih uslova za držanje životinja (kvalitetnija ishrana, provjetravanje objekata u cilju smanjenja vlažnosti, onemogućavanje kontakta sa životinjama sa drugih gazdinstava, redovno pranje i dezinfekcija opreme i pribora za mužu i sl.);
-blagovremeno obavijeste lokalnu veterinarsku ambulantu o svim uočenim promjenama zdravstvenog stanja svojih životinja.
Stanovnicima koji gaje povrće u svojim baštama, takođe, se preporučuje niz aktivnosti. Ukoliko je bašta bila pod uticajem vode koja je nastala kao posljedica poplava, povrće može sadržati kontaminente koji mogu da ugroze zdravlje ljudi, a naročito onih sa slabijim imunim sistemom. Savjet je da se sve što je zahvaćeno poplavom baci na otpad na propisan način.
Preporuke:
1. Bacite svo povrće koje se konzumira svježe (zelena salata, kupus, raštan), kao i zeleno lisnato povrće poput spanaća, blitve, rukole jer ne postoji mogućnost da se ovakvo povrće efikasno očisti zbog karakterističnih nabora na kojima se mogu zadržati bakterije i drugi kontaminenti.
2. Kuvanje povrća uklanja patogene, ali ne uklanja industrijske i hemijske kontaminente.
3. Ostalo voće i povrće može biti spašeno u zavisnosti od vremena berbe. Ukoliko se berba vrši nekoliko nedjelja poslije poplave, biljke treba oprati, oljuštiti i skuvati.
Prije berbe provjeriti da li su plodovi mekani, naprsli ili imaju fizička oštećenja i u tom slučaju ih ne treba koristiti. Cjelovito voće i povrće se može jesti, ukoliko se prethodno dobro opere vodom za piće, oljušti i skuva. Izbjegavajte mogućnosti unakrsne kontaminaciju sa površinama kojima se priprema hrana.
Generalne preporuke:
mekano povrće (paradajz, patlidžan, tikvice, krastavac) nije bezbjedno i predstavlja visoki rizik po zdravlje;
povrće kod kojeg se razvio cvijet prije poplave (poput brokolija, karfiola) do berbe predstavlja nedefinisan rizik odnosno kada se plod razvije, pere se i kuva, ali rizik i dalje postoji;
povrće koje raste pod zemljom, poput krompira, šargarepe i cvekle bi trebalo da bude bezbjedno, ukoliko je od poplave do berbe prošlo minimum 4 nedjelje, pri čemu je pranje i priprema po upustvu obavezujuća;
povrće koje je procvjetalo nakon poplave trebalo bi da je bezbjedno za upotrebu.
Da biste zaštitili voće i povrće koje nije bilo direktno zahvaćeno poplavom, perite ruke prije i poslije berbe, ne ulazite u kuću sa obućom koju ste nosili u bašti i presvucite odjeću.
Nemojte prodavati voće i povrće iz potpoljenih bašta, jer možete ugroziti zdravlje drugih ljudi.
Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica oko bezbjednosti voća i povrća iz vaše bašte, obratite se lokalnoj savjetodavnoj službi.