Kada je riječ o krvnom pritisku, uvijek slušamo o opasnostima koje može izazvati visok pritisak. Ali, oni koji imaju problema s niskim krvnim pritiskom, znaju da ni on nije tako bezazlen.
Krvni pritisak je pritisak kojim krv djeluje na zidove arterija u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne sudove upravo zato što se nalazi pod određenim pritiskom, a on je posljedica rada srca koje predstavlja svojevrsnu pumpu. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca - sistola, pritisak se povišava, a kod ulivanja krvi u srce - dijastola, pritisak se snižava. Zato se i mjere dvije vrijednosti krvnog pritisaka: gornja- sistolički krvni pritisak i donja - dijastolički krvni pritisak.
Krvni pritisak je promjenjiv tokom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutrašnjim činicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji da održi odgovarajući protok u zavisnosti od promjene uslova.
Iako normalne vrijednosti pritiska zavise od čovjeka do čovjeka i toga kako se neko osjeća uprkos višem ili nižem pritisku, normalne vrijednosti sistoličkog pritiska su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mmHg, pa optimalan krvni pritisak iznosi 120/80 mmHg. Ako vam je barem jedna od dvije mjerene vrijednosti niža od normalne, znači da imate nizak pritisak ili hipotenziju.
U medicini postoji nekoliko tipova hipotenzije, a najčešća je posturalna ili ortostatska hipotenzija - odnosno ona koja se najčešće javlja prilikom ustajanja, zbog uticaja sile teže na cirkulaciju. Većina onih koji imaju problema s niskim pritiskom zna da se u tom slučaju javljaju vrtoglavice praćene zatamnjenjem pred očima, pa čak i slabijim sluhom, s obzirom na to da mozak kratkotrajno ostaje bez kiseonika. Osoba u toj situaciji mora da sjedne kako ne bi došlo do nesvjestice, ili da podigne jednu nogu na krevet, a gornji dio tijela nagne prema naprijed.
Simptomi niskog pritiska su osjećaj slabosti, umora, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavica, pad koncentracije, pomućenje vida, mučnina, ubrzano i plitko disanje, hladna i blijeda koža, te žeđ, a mogu da ga izazovu različita stanja poput dehidracije, depresije, bakterijske infekcije, kardiovaskularnih bolesti, obilnih krvarenja i zavisnosti od alkohola i nikotina.
Često je za nizak pritisak kriva genetika. Iako ne možemo trajno da ga izliječimo, postoje pravila kojih se treba pridržavati kako bi ga držali pod kontrolom i barem malo olakšali svakodnevicu.
Osobe s niskim pritiskom treba pomno da prate dnevni unos tečnosti, jer one povećavaju krvni pritisak i sprječavaju dehidraciju. Preporučljivo je tokom dana popijete dva do tri litra vode, a ako žudite za slađim napicima, dobra zamjena su čajevi s niskokaloričnim zaslađivačima. Osobama niskog pritiska često preporučuju kafu, ali s njom treba biti oprezan. Iako povišava pritisak, djeluje kao diuretik pa je njen učinak kratkoročan. Koliko brzo povisi, jednako brzo i snizi pritisak. Zato je jedna šoljica jutarnje kafe sasvim dovoljna, a tokom popodneva možete popiti zeleni čaj bogat teinom koji je zdraviji od kofeina.
Izvor i foto: T portal/Profimedia
