Tajni dokumenti otkrivaju: NATO spreman da interveniše na Balkanu

Dokument, u koji je Večernji list ekskluzivno imao uvid u Briselu, raspravljen je i usvojen na sastanku ministara spoljnih poslova ovog mjeseca, a u njemu se detaljno opisuju dvije vrste prijetnji s kojima su suočene države: destabilišuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.

Promovisanje stabilnosti

Ne otkriva se detaljnije šta znači da je savez spreman da operativno interveniše, ali izvori nezvanično govore da je naglasak na promovisanju sigurnosti i stabilnosti te da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se navodi broj od „približno 260 stranih boraca“ koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija DAEŠ-a i Al Kaide u Iraku i Siriji. To je podatak s kraja 2015. godine. Radikalizacija, nasilni ekstremizam i povratak s fronta označeni su kao „značajan razlog za zabrinutost“ u dijelu NATO dokumenta koji govori o Bosni i Hercegovini.

Ipak, takođe se naglašava da to nije samo problem BiH i zapadnog Balkana, nego da se države u tom regionu zajedno s ostalom Evropom suočavaju s rastućim ekstremizmom, radikalizacijom i povratkom stranih boraca.

Kad je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu navodi se da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regionu. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu. NATO uočava „porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizirajuće ponašanje“.

Reč je, dodaje se, o mešavini političkih poruka, izgradnji veza s pripadnicima elita, investicijama u energetski i medijski sektor… Rusija pruža i političku i privrednu podršku srpskom entitetu u BiH kako bi podsticala ometanje evroatlantskog puta BiH, zaključuje se u dokumentu. Predsjednik RS Milorad Dodik, prema ocjeni NATO-a, nastoji da potkopa evroatlantske integracije BiH, što se vidi i u nedavnom raspisivanju nelegalnog referenduma o Danu Republike Srpske, ali i u tome da njegov entitet odbija da registruje vojne nekretnine.

Popis vojne imovine u BiH ključan je preduslov za aktiviranje NATO akcijskog plana za članstvo BiH u tom savezu (tzv. MAP), a dosad je uknjiženo 25 vojnih nekretnina u BiH, ali nijedna od 21 koliko ih je na području Republike Srpske. Dodikovu politiku u NATO-u nazivaju opstruktivnom. Jedan od glavnih izazova u BiH je, smatra NATO, implementiranje odluka donesenih na državnom nivou na nivo entiteta. (Blic)