- Putin ne želi da Amerika bude velika, kao što to želimo mi, vaši saveznici. Kada nas je Amerika pozivala u prošlosti, mi bismo se odazivali. Bili smo sa vama u Iraku. Bili smo s vama u Avganistanu. Rizikovali smo zajedno; zajedno smo žrtvovali naše sinove i kćerke. Mi branimo našu zajedničku transatlansku bezbijednost kao jedan ujedinjeni front. To je ono što naš savez čini velikim. Kada su SAD jake, svi smo jaki – zajedno - ističu oni.
Pismo američkih saveznica novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu prenosimo integralno.
Mi, donosioci odluka i javne ličnosti iz čitave Evrope, pozdravljamo Vaš izbor za 45. predsjednika SAD-a. Želimo da sarađujemo sa Vašom administracijom kako bi održali našu moćnu transatlansku alijansu, braneći naš način života u vremenu velikih opasnosti.
Konstantni napori Rusije da destabilizuje Ukrajinu, kao i njena nelegalna aneksija Krima, predstavljaju prijetnju miru, predvidljivosti i bezbijednosti Amerikanaca i Evropljana, vrijednostima koje smo zajedno stvorili kroz našu pobjedu u Hladnom ratu. Zabrinuti smo jer bi mogućnost nove velike pogodbe sa Rusijom ugrozila ovo dostignuće. Bila bi velika greška okončati sankcije Rusiji ili prihvatiti podjelu i podčinjavanje Ukrajine. To bi obeshrabrilo one koji teže evroatlanskoj orjentaciji te zemlje. To bi takođe destabilizivalo naše istočne susjede i ohrabrilo ekstremističke i antizapadne elemente u tim državama.
Šteta bi bila čak i veća. Šok od takve pogodbe uzdrmao bi američki kredibilitet kod njenih evropskih saveznika, a i šire. Međunarodni poredak zasnovan na propisma od kojeg već decenijama zavisi zapadna bezbijednost, bio bi oslabljen. Alianse koje su pravi izvor američke veličine bi se urušile: zemlje koje su utrošile krv, novac i politički kapital podržavajući transatlansku bezbijednost zapitale bi se da li je Amerika još uvijek pouzdan prijatelj.
Nema sumnje da Putin nije američki saveznik, a nije ni pouzdan međunarodni partner. Oba predsjednika prije Vas pokušala su na svoj način da se nagode sa ruskim vlastima u duhu povjerenja i prijateljstva. To je bila velika greška: Putin je tretirao njihove dobre namjere kao prilike.
Pod vlašću Putina, ruski dosije militarizma, ratova, prijetnji, prekršenih ugovora i lažnih obećanja učinio je Evropu opasnijim mjestom. Putin ne želi da Amerika bude velika, kao što to želimo mi, vaši saveznici. Kada nas je Amerika pozivala u prošlosti, mi bismo se odazivali. Bili smo sa vama u Iraku. Bili smo s vama u Avganistanu. Rizikovali smo zajedno; zajedno smo žrtvovali naše sinove i kćerke. Mi branimo našu zajedničku transatlansku bezbijednost kao jedan ujedninjeni front. To je ono što naš savez čini velikim. Kada su SAD jake, svi smo jaki – zajedno.
Dogovor sa Rusijom neće donijeti mir. Naprotiv, to bi učinilo rat izglednijim. Putin vidi ustupke kao znak slabosti. Biće sklon da testira američki kredibilitet u NATO saveznicama koje su mu najbliže – Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. Možda ne bi koristio samo vojno zastrašivanje, već i sajber-napade, energetske i ekonomske pritske, špijunažu, psihološki rat, dezinformacije i ciljanu upotrebu mita. Kao ruski susjedi, upozati smo sa ovakvim tehnikama. Borba protiv njih zhtijeva veliku snagu, solidarnost i riješenost Zapada.
Kao vaši sporazumom obavezani saveznici, apelujemo na Amerikance u novoj administraciji i Kongresu da budu postojani u odbrani naših zajedničkih ciljeva i interesa: mir, atlanska snaga i sloboda. Ujedinjeni možemo se boriti protiv ruske kleptokratije. Podijeljeni, kao što smo vidjeli posljednih nekoliko godina, svi smo u opasnosti. Već decenijama naša jedinstvena alijansa je bedem evropske bezbijednosti. Apelujemo na naše američke prijatelje da osnaže, a ne da oslabe naše transatlanske veze. Ukrajini treba podrška; a državama koje su najbliže Rusiji vaša postojanost i odlučnost. I najvažnije od svega, Rusija mora vidjeti da smo snažniji, a ne slabiji, kada smo napadnuti.
S poštovanjem,
Trajan Basesku, bivši predsjednik Rumunije
Pavel Koval, poslanik u Evropskom parlamentu
Karl Bilt, bivši predsjednik Vlade Švedske
Januš Oniskijevič, bivši potpredsjednik Odbora za vanjskopolitičke odnose Evropskog parlamenta
Mikulaš Džurinda, bivši predsjednik Vlade Slovačke
Rosen Plevnelijev, predsjednik Bugarske
Matijaš Erši
Karel Švarcenberg, bivši ministar vanjskih poslova Češke
Julijan Fota
Radoslav Sikorski, bivši predsjednik Donjeg doma Parlamenta i ministar vanjskih poslova Poljske
Ištvan Đarmati, predsjedavajući Centra za evrotlantske integracije i demokratiju
Petras Vaitijekunas, bivši ministar vanjskih poslova Litvanije
Tomas Hendrik Ilves, bivši predsjednik Estonije
Vaira Vike Frejberga, bivša predsjednica Letonije
Rasa Juknevičiene, bivša ministarka odbrane Litvanije
Aleksandar Vondra, bivši potpredsjednik Vlade, ministar odbrane i vanjskih poslova Češke
Ojars Eriks Kalninš
