Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da su saglasnost za povratak već dobili od oftalmologa - dr Sanje Borović i dr Nataše Jovović, koje će ponovo biti honorarno angažovane u Institutu za bolesti djece, dok će krajem sedmice razgovarati sa hirurgom dr Miodragom Pavličićem, a u planu je povratak još najmanje dva doktora.
Kako bi se riješio problem deficita ljekara, prema riječima Kovačević, angažovaće i ljekare iz drugih zdravstvenih ustanova iz zemlje i regiona. Za sada se zna da će od 1. februara na Klinici za urologiju biti zaposlen bivši načelnik Urološke klinike na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu dr Novak Milović.
POBJEDA: Na čelo Kliničkog centra došli ste početkom decembra prošle godine. Kao novinu najavili ste uvođenje druge smjene, otvaranje novih operacionih sala… Koji su to još ključni zadaci koje ste sebi postavili kako bi se uslovi u ovoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi poboljšali?
KOVAČEVIĆ: I pored činjenice da se u Kliničkom primjenjuje savremena medicina, ima dosta prostora za unapređenje pružanja zdravstvenih usluga našim građanima. Nedostaje kadar, prostor i oprema i već sam preduzela niz aktivnosti da prevaziđemo ove probleme. Nove operacione sale u Klinici za očne bolesti, Odjeljenju urologije i Centru za plastičnu hirurgiju biće završene do kraja februara i očekujemo da sa radom počnu već 1. marta. Na ovaj način rasteretićemo Operacioni blok. Na očnom odjeljenju već je, zahvaljujući donaciji TIKA od 35.000 eura, nabavljena oprema za dvije operacione sale, tako da će oftalmolozi svakodnevno ujutro i uveče raditi operacije katarakte, čime ćemo smanjiti liste čekanja. Na plastičnoj hirurgiji već smo obezbijedili novac za izgradnju manje operacione sale koja je potrebna za opekotine. Ove sedmice počeće i rekonstrukcija Klinike za neurologiju, koja je sada smještena u nehumanim uslovima u dijelu Klinike za uho, grlo i nos. Očekujemo da radovi budu završeni za mjesec. Novac od 130.000 eura obezbijedili smo donacijom Cijevne komerc. Što se tiče rada u drugoj smjeni, ima interesovanja. Za sada se prijavilo između 20 i 30 ljekara sa ortopedske, hirurške, vaskularne hirurgije. Svi oni imaju salu jednom ili dva puta nedjeljno. Otvaranjem novih sala sve će to bolje funkcionisati i očekujem da liste čekanja budu svedene na minimum, a ja sam tu da obezbijedim potreban novac za produženi, prekovremeni i dopunski rad.
POBJEDA: Za zdravstveni sistem bi se moglo reći da „hronično boluje“ od nedostatka sredstava i investicija. Može li se sa malo para i slabo plaćenim ljekarima u Kliničkom centru postići više?
KOVAČEVIĆ: Poteškoće sa kojima se susrijeću pacijenti i zdravstveni radnici nijesu uzrokovane samo ograničenim finansijskim sredstvima. Naprotiv, glavni problem je neracionalna potrošnja i organizacija rada na nivou ukupnog zdravstvenog sistema. Ovome u prilog ide činjenica da se 80 odsto zdravstvenih usluga građanima Crne Gore pruža u Kliničkom centru. Racionalan i dobro organizovan zdravstveni sistem bi taj procenat trebalo da ima na primarnom nivou, odnosno u domovima zdravlja, a ne na najskupljem, tercijarnom. Ovakav trend mora se hitno mijenjati. To sam saopštila i ministru zdravlja na nedavnom sastanku. Zašto bi, primjera radi, Centar za laboratorijsku dijagnostiku naše ustanove radio analize koje pripadaju primarnom i sekundarnom nivou i trošio svoja sredstva, te dovodio u pitanje funkcionisanje Kliničkog, a oni novac zadržavali za sebe. Zašto bi se u Kliničkom liječili pacijenti koji mogu da se liječe u opštim bolnicama i bili bliže svojim porodicama. U opštim bolnicama oko 700 postelja je svakodnevno neiskorišćeno, što je jedan Klinički centar, dok se nama dešava da nemamo slobodan krevet.
POBJEDA: Što ćete preduzeti kako bi riješili taj problem?
KOVAČEVIĆ: Smatram da veliki dio tereta mora da ponese Ministarstvo zdravlja i da odluči ko što treba da radi i koja je uloga Kliničkog. Mi bi trebalo da radimo samo tercijarni nivo, a radimo sva tri i primarni i sekundarni i to sa 750 kreveta. Mora da se zna što je čija obaveza. Problem je i to što gotovo 50 odsto pacijenata koji se zbrinu u Urgentnom centru, nijesu urgentni i dođu bez uputa izabranog doktora. Mora da se zna da je Urgentni za teška, urgentna stanja, a ne pacijente koji su kašljali deset dana ili imali viris, pa su se sjetili da 11. dan uveče dođu u Urgentni. (Opširnije u Pobjedi)
