Neki od ovih dokumenata pojavili su se u formi predsjedničke uredbe, a neki kao memorandum Bijele kuće. U čemu je razlika? Koju vrstu snage oni nose i koje su bile najpoznatije?
Predsjednička uredba protiv memoranduma
Prije svega, oba instituta imaju ono što se zove "snaga zakona", što znači da imaju istu snagu kao zakoni koje usvoje oba doma Kongresa i potpiše predsjednik.
Razlike su suptilnije:
- Predsjedničke uredbe su pobrojane i objavljene u Saveznom registru, službenom glasniku vlade Sjedinjenih Država, dok memorandumi ne moraju da budu objavljeni tamo.
- Predsjedničke uredbe moraju precizirati šta im je osnova, da li Ustav, ili zakon.
- Predsjedničke uredbe moraju ukazati i na cijenu izvršenja uredbe; memorandum ne mora da naglašava cijenu, osim ako ne prelazi 100 miliona dolara.
Neke od najvećih
Svaki predsjednik SAD, izuzev Vilijama Henrija Harisona, izdavao je predsjedničke uredbe i memorandume, od Džordža Vašingtona pa sve do predsjednika Trampa. Frenklin Delano Ruzvelt, jedini predsjednik koji je služio više od dva mandata, takođe je izdao najviše predsjedničkih uredbi, u ogromnom broju od 3.721, koje su se većinom ticale mjera borbe protiv Velike depresije i američkih akcija tokom Drugog svjetskog rata.
Neke uredbe su doslovce promijenile istoriju, nabolje ili nagore. Evo nekih od najpoznatijih:
Proglas o emancipaciji: Predsjednik Abraham Linkoln izdao je Proglas o emancipaciji 1. januara 1863. Oslobodio je sve robove koji su živjeli u Konfederaciji tokom Građanskog rata. Pošto su se južne države otcijepile iz Unije, proklamacija je imala malo efekta u početku, osim što je značila slobodu za mnoge robove koji su prebjegli u sjeverne države.
Novi sporzaum, poznat pod originalnim nazivom "Nju dil": Usred Velike depresije, Frenklin Delano Ruzvelt izdao je mnoge uredbe osmišljene da obezbijede nezaposlenoj Americi da ponovo radi. Tokom zime 1933, on je uspostavio Administraciju za građanske poslove, koja je stvorila četiri miliona novih vladinih poslova. Takođe je iskoristio predsjednički autoritet kako bi kreirao Izvozno-uvoznu banku, a 1934. Administraciju za ruralnu eliktrifikaciju, koja je dovela električnu struju u udaljene krajeve zemlje.
Premještanje Amerikanaca japanskog porekla: Nakon napada Japana na Per harbor na Havajima 1941, Ruzvelt je potpisao Predsjedničku uredbu 9066, koja je dozvolila vojnim vođama da odrede strateške djelove zemlje kao "vojne oblasti… iz kojih neke ili sve osobe mogu biti udaljene". Takođe je dao vojsci odgovornosti da "obezbijedi stanovnicima… koji su udaljeni… prikladan transport, hranu, sklonište i druge uslove smještaja koji mogu biti potrebni". Rezultat je bio da je 120.000 ljudi, žena i djece, većinom američkih građana japanskog porijekla, bilo deportovano sa američke zapadne obale i smješteno u interne kampove između 1942. i 1945.
Desegregacija Vojske: Godine 1948, tri godine nakon okončanja Drugog svjetskog rata, predsjednik Hari Truman izdao je Predsjedničku uredbu 9981, koja je zvanično ukinula segregaciju u Vojsci Sjedinjenih Država. Uredba je bila jednostavna izjava: "Uvodi se jednakost u odnosu i šansama za sve pripadnike Oružanih snaga, bez obzira na rasu, boju, religiju ili nacionalno porijeklo". Do tog trenutka, vojne jedinice bile su podijeljene po rasi; vojnici su obučavani, radili su i čak se i borili u grupama razdvojenim po rasi.
Potpisi vremena
Tek nekolicina od nekoliko hiljada predsjedničkih uredbi i memoranduma koji su izdati, važni su momenti poput onih koji su ovdje opisani. Neki od njih predstavljaju frustraciju predsjednika koji se suočava sa neprijateljski nastrojenim Kongresom koji nije voljan da usvaja određene zakone. Drugi su izraz tema od velike važnosti. Zajedno, oni nude pogled u američku istoriju i prioritete svakog predsjednika i vremena u kom je on služio.
Voa
