Poljoprivredni proizvodi kao i tradicionalni specijaliteti predstavljaju značajan dio kulturnog identiteta Crne Gore. Neophodno je osigurati proizvođačima tradicionalnih crnogorskih proizvoda da maksimiziraju prednosti koje imaju sa aspekta kvaliteta i autentičnosti.
Zato je cilj radionice bio identifikacija novih gastro proizvoda koji bi se ponudili tržištu radi proširenja i povezivanja postojećih biznisa. Opšti cilj ovog Projekta je jačanje inovativnih kapaciteta preduzeća kroz podsticanje saradnje biznis sektora sa naučnim istraživačkim / obrazovnim sektorom.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović istakla je da ova poslovna asocijacija svake godine implementira u prosjeku deset projekata, usmjerenih na različite oblasti privrede, koji su uglavnom finansirani iz fondova Evropske unije (IPA, COSME, ERASMUS i sl), kao i drugih država. Za većinu fondova koji su trenutno na raspolaganju, privredni subjekti nemaju pravo da samostalno učestvuju, ali Privredna komora, kao njihova asocijacija na neprofitnoj osnovi to može. Čak je za neke programe i preporučeno da jedan od partnera u projektnoj aplikaciji mora biti Komora.
- Sve je više takvih poziva jer se želi i na nivou Evrope i ovdje kod nas postići što bolja sinergija privrede, nauke i socijalnih partnera. Sve što sam navela ima samo jedan cilj: želimo da imamo aktivnije učešće privrednih subjekata u pripremi projektnih predloga - da ono što su vaše potrebe dobijemo od vas i zajedno uključimo u projekat čiji ćete vi biti krajnji korisnici – rekla je Filipović.
Prema njenim riječima, jedan od rijetkih poziva koji je dozvolio učešće privrede je onaj u okviru kojeg je odobren projekat “Inovacija preduzetništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima–GAS2GO“.
- Projekat je pripremljen baš onako kako treba. Od doo Frutiera smo dobili listu onoga što treba ovom preduzeću da bi bilo konkurentnije i u skladu sa tim je pripremljen projekat. Pozivam vas da Komori, u cilju pripreme efikasnijih i realnih projekata koji će imati i korist za privredu, dostavite svoje ideje, potrebe, zahtjeve. Takvi projekti su od strane ocjenjivača najčešće prihvaćeni, a koristi od njih imaju kako pojedinačni privredni subjekti za koje to radimo, tako i društvo u cjelini – kazala je ona.
Sandra Perić, koordinatorka projekta, rekla je da budžet za njegovu realizaciju iznosi 27.760 eura, od čega EU finansira 81,18 odsto grantom iz IPA fonda.
- Privredna komora će uraditi istraživanje tradicionalnih crnogorskih gastro proizvoda i njihove pozicije na tržištu. Organizovaće radionice za proizvođače ovih proizvoda i napraviti Priručnik o tradicionalnim crnogorskim gastro proizvodima – rekla je Perić.
Univerzitet Mediteran će uraditi situacionu i finansijsku analizu Frutiere, komunikacionu strategiju, novi vizuelni identitet i ambalažu Frutiere, učestvovati u radu na identifikaciji tradicionalnih crnogorskih gastro proizvoda i njihove pozicije na tržištu, kao i na radionicama i seminarima za proizvođače pomenutih proizvoda. Učestvovaće u izradi Priručnika o tradicionalnim crnogorskim gastro proizvodima.
- Gotovo svi ciljevi za četvoromjesečni period su ispunjeni. Preduzeće FRUTIERA je dobilo finansijsko-situacionu analizu, izvršeno je istraživanje javnog mnijenja vezano za gastro suvenire: vrste, proizvodnju, kanale prodaje, promociju, urađene pripreme za komunikacionu strategiju, vizuelni identitet i mali pilot projekat vezan za novo pakovanje njihovih proizvoda – objasnila je ona.
Nakon projekta, dodaje ona, potrebno je podstaći češću i tješnju saradnju poslovnog i naučno - istraživačkog sektora, nastaviti sa identifikacijom novih gastro proizvoda koji bi se ponudili tržištu, što bi moglo dovesti do proširenja i povezivanja postojećih biznisa i mogućeg zapošljavanja nove radne snage.
Rada Ražnatović, vlasnica preduzeća Frutiera, govorila je o projektu iz ugla korisnika. Riječ je o kompaniji koja proizvodi visoko kvalitetne zdrave i tradicionalne proizvode, prepoznatljive po izgledu, ukusu, kvalitetu, koji su zadobili povjerenje potrošača. Svi proizvodi su ručno rađeni, a izdvajaju se hljebovi: voćni “Frut”, ražani “Struc”, heljdin “Zdravlje”, kukuruzni “Rumetin”, ovseni “Ovsenik”, beskvasni kao i poslastice sa rogačem i druge.
Kazala je da ovo preduzeće kroz projekat dobija jasniju sliku u kom pravcu treba da se razvija, gdje za to ima prostora na tržištu, koju vrstu proizvoda da nudi i kojim kanalima prodaje. Takođe, dobija komunikacionu strategiju koja će ukazati na koji način da se promovišu novi proizvodi, zatim novi vizuelni identitet koji bi preduzeće učinio prepoznatljivim na tržištu, novo pakovanje testirano na tržištu i prilagođeno njegovim zahtjevima, te učešće na sajmu hrane u regionu, kontakte i razmjenu znanja i iskustva sa proizvođačima iz susjednih zemalja.
Mr Milena Rmuš, saradnica u projektu, prezentovala je rezultate istraživanja o tradicionalnim crnogorskim proizvodima, koje je obuhvatilo 1005 ispitanika iz svih regija Crne Gore. Najveći broj njih smatra da bi se kao gastro suveniri mogli ponuditi pršuta, sir, med, maslinovo ulje, vino, rakija, masline, pivo, ljekovito bilje i drugi. Većina ocjenjuje da su sajmovi, posebne prodavnice i marketi, hoteli i restorani najbolja mjesta za ponudu crnogorskih gastro suvenira. Anketirani su mišljenja da je za proizvodnju gastro suvenira potrebno koristiti domaće sirovine, unaprijediti kreativnost potrošača, biti dostupniji u kanalima prodaje, obratiti pažnju na dizajn ambalaže, upoznati javnost o značaju ovih suvenira.
- Intenzivnija proizvodnja gastro suvenira doprinijeće otvaranju novih radnih mjesta, unapređenju turističke ponude, jačanju povjerenja u domaće proizvode, povećanju profita proizvođača, rastu lokalne zajednice – rekla je Rmuš.
Prof. dr Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran kazala da ova obrazovna institucija ima ulogu da u okviru IPA projekta prenese marketinška znanja i vještine potrebne Frutieri i drugim malim i srednjim preduzećima, nosiocima ovih ili sličnih aktivnosti u budućnosti.
- U Crnoj Gori je prepoznat nedostatak marketing koncepta i njegove implementacije. Naša preduzeća, nažalost, upravo zato što su mala i nemaju dovoljno kapaciteta i znanja, misle da im na početku poslovanja marketing koncept nije potreban. Međutim, kako godine prolaze, preduzeća poput Frutiere, uviđaju da im je takav koncept bio potreban još na samom početku. Jer ako nemate kontakt sa tržištem, ako ne znate ko su vaši kupci i ciljna grupa, vi ne možete dalje da radite – kazala je Žugić.
Upravo je zadatak Univerziteta Mediteran, dodaje ona, da malim i srednjim preduzećima prenese znanje da bi napravila segmentaciju tržišta i odredila ciljne grupe i svakoj od njih posebno prišla sa odgovarajućim marketing strategijama odnosno ponudom - kombinacijom proizvoda, adekvatne cijene, promocije i distribucije.
- Našim preduzećima takođe nedostaje osjećaj da treba istražiti tržište. Nije bitno šta misle menadžer preduzeća ili vlasnik-direktor, oni su u drugom planu. Kupce treba staviti u prvi plan, napraviti segmentaciju tržišta, ponuditi odgovarajuću marketing strategiju i vremenom se pozicionirati u svijesti potrošača. Ako se fokusiraju samo na prodaju, bez kontakta sa tržištem, i znanja šta potrošač traži, to je početna greška koja se kasnije godinama teško ispravlja – rekla je ona.
Zato je, naglašava, jako bitan proces izgradnje i pozicioniranja brenda u svijesti potrošača. Uraditi marketing plan, kasnije komunikacionu strategiju je vrlo kompleksan posao koji zahtijeva kvantitativnu osnovu, istraživanja, ogromnu situacionu analizu, pravi presjek preduzeća.
- Druga greška koju mala i srednja preduzeća prave je što nemaju jasno definisanu organizacionu strukturu od samog početka. Neko se mora baviti marketingom i prodajom. Ako se jedna osoba bavi svim i svačim, od samog početka ulazite u problem koji je kasnije teško riješiti. Za sve treba da postoji izvještaj i jasna situacija. Tako da će u tom dijelu marketinška znanja malim i srednjim preduzećima pomoći da istraže tržište, prate konkurenciju, segmentiraju ga i pozicioniraju se znajući koja je njihova ciljna grupa i kako da joj priđu na pravi način, ne gubeći ni novac ni vrijeme, energiju – zaključila je Žugić.
Nakon izlaganja uslijedila je diskusija učesnika radionice – predstavnika malih i srednjih preduzeća koje su zanimali dodatni detalji o realizaciji projekta u praksi. Preduzeće Frutiera takođe je predstavilo dio svog proizvodnog asortimana.
